Loader

Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Izmjene zakona stupile na snagu: Roditeljima više dana bolovanja za njegu djece

    Hrana u BiH luksuz, a u EU sitniš

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Gojko Veselinović
    Objavljeno

    Statistika za jun kaže da potrošačka korpa iznosi 2.918 KM. Plata je 1.698 KM, to znači da prosječna plata pokriva svega 58 odsto ukupnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice.

    ADVERTISEMENT

    Prema podacima Sindikata, na hranu se troši 1.344 marke, odnosno, 80 odsto prosječne plate ili 50 odsto potrošačke korpe.


    "Više od pola penzije ode na hranu. Preskupo je sve. Ali, šta je tu je. Hrana je skupa jer je uvozimo", kažu Banjalučani.


    Iz Udruženja potrošača kažu da se zbog visokih cijena namirnica, građani odriču voća, mesa i kvalitetne hrane.


    "Mnoge stvari koje su bile svakodnevnica, postali su luksuz. Nekada se meso kupovalo na kilogram, sada na 100 ili 200 grama", ističe Dragan Jošić iz Udruženja potrošača Reakcija.


    U EU je potpuno druga priča. Tamo se od plate na hranu u posjeku troši tek oko 15 odsto radničke plate, koja je uzgred rečeno u prosjeku dva puta veća nego u BiH.


    Iz Sindikata RS ističu kako rast cijena u BiH ne prati i rast primanja građana.


    "Suština jeste u tome što se plate neredovno povećavaju i malo povećavaju. Povećanje plata u prosjeku bude oko 10 odsto, a cijene idu gore, značajno. Zato je neophodan mehanizam koji će kontrolisati cijene", smatra Danko Ružić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske.


    Ekonomisti pojašnjavaju da su glavni uzroci skupe hrane u BiH prekomjeran uvoz i slaba domaća proizvodnja.


    "To je čitav jedan niz događaja koji utiču na uvoz i poskupljenje hrane. Ako imate domaću proizvodnju, onda ste sve to uložili u prethodnom periodu, pa ćete znati koliko će vas to koštati u momentu kada to dođe na trpezu", ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.


    U oba bh. entiteta na snazi su uredbe vlada o ograničavanju marži na neke namirnice, ali stručnjaci upozoravaju da bi ta lista trebala biti daleko šira i da na te proizvode treba smanjiti PDV, a uporedo raditi na jačanju domaće proizvodnje. Dok se to ne desi, hrana će i dalje biti glavni trošak u većini kućnih budžeta.

    Možda će vam se svidjeti