Prvo direktno sučeljavanje Bosne i Hercegovine i Hrvatske o Trgovskoj gori biće održano sutra u Ženevi pred tijelom ESPOO konvencije Ujedinjenih nacija. Hrvatska je u međuvremenu završila studiju uticaja na životnu sredinu, jedan od ključnih koraka u procesu određivanja lokacije Čerkezovac za skladištenje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško”. BiH, s druge strane, tvrdi da nije bila adekvatno uključena niti informisana o istraživanjima i dokumentaciji. Pred sučeljavanje, tim iz BiH je optimističan, dok građani s obje strane granice strahuju za zdravlje i budućnost ovog kraja.
ADVERTISEMENT
Sa obje strane Une isti strah i isto pitanje: može li život ostati isti ako radioaktivni otpad stigne nadomak kuća?
U Dvoru u Hrvatskoj, mještani sa kojima smo pričali misle da im ovo odlagalište ne treba i da je to “najgore što se može desiti Dvoru”.
Kažu da se pribojavaju posljedica.
“Imam tu unučad, imam porodicu, ne samo ja, nego svi, em nam je tu Una. To je sve.”
Stanovnici Dvora i Novog Grada u BiH jedinstveni su u stavu: Trgovska gora i Čerkezovac ne smiju postati mjesto za odlaganje radioaktivnog otpada.
U Novom Gradu se takođe plaše.
“Pa kako ne, zbog omladine, imam unuku, praunuke... Djeluje mi da je Hrvatska prilično tvrdoglava, pa sad, nadam se najboljem, ali ne očekujem previše. Tu nam je maltene pod nosom, ne pita se narod tu, tu samo ovi veliki igrači”, kažu stanovnici Novog Grada.
Lokacija Čerkezovac nalazi se na manje od kilometar od rijeke Une i vodozahvata za pitku vodu. U zoni mogućeg uticaja živi oko 250 hiljada stanovnika - tu Hrvatska planira da odlaže otpad srednjeg i niskog nivoa radioaktivnosti iz Nuklearne elektrane “Krško”. Osim tog otpada, prema ranijim najavama planirano je da se ovdje odlaže i medicinski i industrijski otpad.
Prvo direktno sučeljavanje BiH i Hrvatske o Trgovskoj gori biće održano sutra u Ženevi pred tijelom Espoo konvencije UN-a. BiH tvrdi da nije ravnopravno učestvovala u istraživanjima na terenu i zbog toga je Hrvatsku prijavila za kršenje Espoo i Arhuske konvencije. Zagreb te navode odbacuje. Raspoloženje delegacije BiH pred sučeljavanje je optimistično. Poručuju da bitka nije izgubljena i da bi slučaj mogao završiti i pred međunarodnim sudovima.
“Ono što mi ne smijemo nikako naša delegacija da radi, a to je da se nekako utopimo u tu priču da smo mi oštećeni, da su oni krivi. Mi ustvari trebamo da se držimo one argumentacije koja direktno proizlazi iz ESPOO konvencije, a to je šta je hrvatska strana prilikom svih ovih dešavanja i ranije propustila da uradi, a što je bila obaveza po ESPOO konvenciji”, rekao je načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.
I dok lokalne zajednice već dvije decenije upozoravaju na moguće posljedice, načelnik Dvora kaže da je dobro što se konačno u pitanje Trgovske gore uključio državni nivo.
“Zadnjih dvadeset i kusur godina što se tiče hrvatske strane, a što se tiče i bosanske strane, državni vrh čija je nadležnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada je vješto taj problem sa državnog nivoa prebacio u dvorište lokalne zajednice i mi pričamo o tome 20 godina. Ovo je sada prvi put da nadležna tijela Republike Hrvatske i nadležna tijela BiH pred međunarodnom komisijom sjedaju za sto i pričaju na tu temu”, rekao je načelnik Dvora Nikola Arbutina.
Nakon saslušanja u Ženevi, Komitet ESPOO konvencije pripremiće preporuke koje će biti upućene BiH i Hrvatskoj na komentar, a konačno razmatranje očekuje se krajem godine. U međuvremenu, Hrvatska je završila studiju uticaja na životnu sredinu, ključni dokument za nastavak procedure. Iz Zagreba poručuju da je riječ o privremenom skladištu otpada projektovanom prema najvišim bezbjednosnim standardima. Za stanovnike uz Unu, međutim, strah od mogućih posljedica ne jenjava.