Šesti maj datum je koji praznuju mnogi u Bosni i Hercegovini i regionu. Pravoslavci slave Svetog Georgija, odnosno Đurđevdan – jednu od najčešćih krsnih slava kod Srba, poslije Svetog Nikole i Svetog Jovana. Đurđevdan je i jedan od najstarijih i najveselijih romskih praznika, kojim se obilježava dolazak proljeća. Naša ekipa bila je u Romskoj mahali u Bijeljini.
Prije prvih zraka sunca u semberskoj ravnici spremni su konji i počinju pripreme. Ederlezi, Jurjevo ili Đurđevdan praznik je proljeća koji Romi obilježavaju bogatom tradicijom – od uranka, umivanja „živom vodom“, do pletenja vjenčića.
„Idemo prvo da trčimo u veliku travu, kupamo se crvenim jajetom, umijemo se, dođemo ovdje, bacamo vjenčiće u vodu, kanal i idemo da slavimo“, ispričala je Jasmina Suljić, 15-godišnjakinja iz Bijeljine.
„Ustanemo, umijemo se, skupljamo vrbu, žene i djevojke idu ispod vrbe i skraćuju svoju kosu uz riječi ‘vrba puca, kosa raste’“, kaže Almir Hidanović, uposlenik Dnevnog centra Otaharin.
Vrata kuća i kapije ukrašavaju se vrbovim grančicama i poljskim cvijećem, što simbolizuje sreću. Grančice se tradicionalno bacaju u kanal Dašnica.
Zeleni vijenac nosi izuzetno jaku simboliku na Đurđevdan – za zdravlje, sreću i napredak. Nakon što se zamisli želja, vijenac se baca niz vodu.
Trpeza spaja komšije, a muzika je duša praznika.
U Bijeljini obilježavanje Svjetskog dana Roma (Izvor: Euronews BiH)
No, slavlje praznika proljeća ne rješava nagomilane socijalne probleme.
„Radim u gradskoj čistoći, nemam socijalno ni primanja. Bolesna sam, liječim se, idem po doktorima o svom trošku. Vadila sam pet tumora, bolujem od srca i kičme, moram sad u Banjaluku, nisam baš finansijski u mogućnosti, a ne smijem ni zbog djeteta da idem“, rekla je Kadrija Ramić.
Dječiji brakovi, niska stopa obrazovanja, siromaštvo i nezaposlenost problemi su koji se godinama ne rješavaju.
„Prosjačenje je zastupljeno u cijeloj našoj državi, pa tako i u Bijeljini imamo nekoliko djece koja su zloupotrijebljena. Pokrenuta je i priča prihvatilišta. Prosjačenje nije tradicija i običaj Roma – to je krivično djelo. Mi radimo na tome i imamo radne grupe za zaštitu djece“, navodi Dragan Joković, izvršni direktor Udruženja Otaharin.
„Razgovarao sam s njima. Imamo obrazovanih Roma koji nisu zaposleni. Hajde da budemo dobre komšije i ljudi, da zaposlimo Rome, da opština pomogne. Da budu zaposleni u komunalnim preduzećima, a i država da više misli o Romima“, poručuje Fadil Ferhatli, predsjednik Udruženja Roma Slovenije.
Prema podacima Udruženja Otaharin, u Bijeljini živi oko 180 romskih porodica, dok ih u Bosni i Hercegovini, prema posljednjem popisu, ima oko 12.500.