Loader

Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

Povećane invalidnine i naknade civilnim žrtvama rata u FBiH

    Iza slavlja praznika proljeća, ostaju nagomilani socijalni problemi Roma u BiH

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Lejla Džin
    Objavljeno

    Šesti maj datum je koji praznuju mnogi u Bosni i Hercegovini i regionu. Pravoslavci slave Svetog Georgija, odnosno Đurđevdan – jednu od najčešćih krsnih slava kod Srba, poslije Svetog Nikole i Svetog Jovana. Đurđevdan je i jedan od najstarijih i najveselijih romskih praznika, kojim se obilježava dolazak proljeća. Naša ekipa bila je u Romskoj mahali u Bijeljini.

    ADVERTISEMENT

    Prije prvih zraka sunca u semberskoj ravnici spremni su konji i počinju pripreme. Ederlezi, Jurjevo ili Đurđevdan praznik je proljeća koji Romi obilježavaju bogatom tradicijom – od uranka, umivanja „živom vodom“, do pletenja vjenčića.


    „Idemo prvo da trčimo u veliku travu, kupamo se crvenim jajetom, umijemo se, dođemo ovdje, bacamo vjenčiće u vodu, kanal i idemo da slavimo“, ispričala je Jasmina Suljić, 15-godišnjakinja iz Bijeljine.


    „Ustanemo, umijemo se, skupljamo vrbu, žene i djevojke idu ispod vrbe i skraćuju svoju kosu uz riječi ‘vrba puca, kosa raste’“, kaže Almir Hidanović, uposlenik Dnevnog centra Otaharin.


    Vrata kuća i kapije ukrašavaju se vrbovim grančicama i poljskim cvijećem, što simbolizuje sreću. Grančice se tradicionalno bacaju u kanal Dašnica.


    Zeleni vijenac nosi izuzetno jaku simboliku na Đurđevdan – za zdravlje, sreću i napredak. Nakon što se zamisli želja, vijenac se baca niz vodu.


    Trpeza spaja komšije, a muzika je duša praznika.


    U Bijeljini obilježavanje Svjetskog dana Roma (Izvor: Euronews BiH)


    No, slavlje praznika proljeća ne rješava nagomilane socijalne probleme.


    „Radim u gradskoj čistoći, nemam socijalno ni primanja. Bolesna sam, liječim se, idem po doktorima o svom trošku. Vadila sam pet tumora, bolujem od srca i kičme, moram sad u Banjaluku, nisam baš finansijski u mogućnosti, a ne smijem ni zbog djeteta da idem“, rekla je Kadrija Ramić.


    Dječiji brakovi, niska stopa obrazovanja, siromaštvo i nezaposlenost problemi su koji se godinama ne rješavaju.


    „Prosjačenje je zastupljeno u cijeloj našoj državi, pa tako i u Bijeljini imamo nekoliko djece koja su zloupotrijebljena. Pokrenuta je i priča prihvatilišta. Prosjačenje nije tradicija i običaj Roma – to je krivično djelo. Mi radimo na tome i imamo radne grupe za zaštitu djece“, navodi Dragan Joković, izvršni direktor Udruženja Otaharin.


    „Razgovarao sam s njima. Imamo obrazovanih Roma koji nisu zaposleni. Hajde da budemo dobre komšije i ljudi, da zaposlimo Rome, da opština pomogne. Da budu zaposleni u komunalnim preduzećima, a i država da više misli o Romima“, poručuje Fadil Ferhatli, predsjednik Udruženja Roma Slovenije.


    Prema podacima Udruženja Otaharin, u Bijeljini živi oko 180 romskih porodica, dok ih u Bosni i Hercegovini, prema posljednjem popisu, ima oko 12.500.



    Možda će vam se svidjeti