Za dva dana navršava se tačno 81 godina od proboja jasenovačkih logoraša. Tog 22. aprila 1945. godine, na samom kraju Drugog svjetskog rata, zatvorenici u zgradi ciglane, suočeni sa sigurnom smrću, krenuli su naprijed, van logorskog kruga, goloruki, protiv naoružanih stražara NDH. Proboj je preživjelo njih 167. Šta je danas Jasenovac, koje poruke su se čule u Donjoj Gradini o pokušajima revizije istorije, ali i memorijalizaciji te kulturi pamćenja, za Euronews je govorio načelnik Odjeljenja za identitetska istraživanja i kulturu pamćenja u Centru za društveno-politička istraživanja Republike Srpske, Predrag Lozo.
ADVERTISEMENT
"Samo pitanje stradanja i žrtava vuče emocije i u pojedincu i u kolektivu, međutim mi govorimo o nečemu što se zove politika pamćenja jednog društva. Najbitnije, univerzalna poruka koja se šalje prilikom ovih obilježavanja jesu univerzalne poruke da se ne zaboravi i da se ne ponovi", kaže Lozo osvrćući se na obilježavanje Dana sjećanja u Donjoj Gradini.
Pojedinačno i kolektivno pamćenje iz doba NDH i nakon, dodaje, stvorilo je refleks da se ne ponovi, a kao primjer navodi stvaranje Republike Srpske.
Lozo kaže da je prekretnica u Drugom svjetskom ratu bila 1943. godina i dolazak Crvene armije, ali da je činjenica da niko nije oslobodio logoraše iz sistema Jasenovca.
"O tome postoje čitave studije, zašto Jasenovac nije oslobođen. To je bolna činjenica. Ali morate imati jednu činjenicu u vidu, kontekst Drugog svjetskog rata. Koji je veliki nacistički logor oslobođen prije kraja rata i dolaska savezničkih snaga?", detaljnije razloge dodatno pojašnjava gost Euronewsa.
"Svakako jeste simbolično što nijedna vojska nije uspjela da dođe i oslobodi, nego su logoraši sami, njih preko 1000, krenuli i svojim tijelima odlučili da naprave prolaz kroz logorske žice. Prije toga, uveče 21. aprila, žene su prevedene u Donju Gradinu i ubijene su, onda su logoraši vidjeli da im se sprema likvidacija logora kako bi se ustaške snage povlačile na sjeverozapad, prema Zagrebu. Preživjelo je njih 167," ispričao je Lozo.
Donja Gradina je, po istorijskim zapisima, bila šikara, ali mjesto glavne egzekucije nakon što su zatvorenici dovoženi s druge strane rijeke Save. Tamo gdje je danas Jasenovački cvijet, na tom lokalitetu bile su zgrade, uključujući i ciglanu, kožaru, zgrade kojih više nema, kako smatra istoričar Lozo, zato što nije bilo odluke tadašnje države da očuva istoriju i tragediju od zaborava.
"Sistem zla zauzimao je 210 kilometara kvadratnih", precizira Lozo. Ovaj istoričar ističe da je centralno stratište za egzekucije Srba posebno nakon kozaračke ofanzive 1942. godine, postala Donja Gradina.
Memorijalizacija je ključna, istakli su i zvaničnici Srbije i Republike Srpske na obilježavanju u Donjoj Gradini. Spomenik na ovom lokalitetu tema je godinama, a on mora biti građen institucionalno uz stručnu, istorijsku pomoć, naveo je Lozo.
Pored unutrašnjeg plana, ali i izgradnje glavnog memorijala za zločin genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u bivšoj NDH, za kulturu pamćenja, Lozo ističe, bitan je internacionalni momenat, dugo zapostavljan. Komentarisao je odnos Izraela prema zločinima NDH, ali i dolazak predstavnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, izaslanika za praćenje i borbu protiv antisemitizma, ambasadora rabina Yehude Kaplouna na zvanično obilježavanje u Donjoj Gradini.
Detaljnije pogledajte u videu.