ADVERTISEMENT

Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritorij Federacije BiH početkom marta formiralo je radnu grupu koja analizira prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju i pratećeg pravilnika. Fokus je na unapređenju sistema bolovanja i njegovog finansiranja.

Radna grupa

Predsjednik ESV-a FBiH Safudin Čengić potvrdio je da su do sada održane tri sjednice te da bi tekst pravilnika mogao biti završen u narednih desetak dana.

„Što se tiče Zakona, evidentno je da bi trebalo ići na izradu novog. Međutim, imajući u vidu obim posla i podjelu nadležnosti, to će trajati duže. Pravilnik može biti donesen u kratkom roku“, rekao je Čengić.

Dodao je da još nisu definisani svi detalji te da će konačni prijedlog biti poznat tek nakon što radna grupa usaglasi cjelovit tekst. Naglasio je i da se trajanje bolovanja od 42 dana ne može mijenjati pravilnikom jer je to pitanje regulisano zakonom.

Stav sindikata

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović istakao je da neće doći do smanjenja trajanja bolovanja, što je bio jedan od ključnih zahtjeva sindikata.

„Bolovanje će ostati 42 dana, onako kako je Sindikat tražio. To nećemo dozvoliti da se mijenja i to je okvirno dogovoreno“, kazao je Kurtović.

Prema njegovim riječima, poslodavci nemaju problem s trajanjem bolovanja, ali traže izmjene u načinu finansiranja. Trenutno je u razmatranju model prema kojem bi poslodavci snosili troškove do 30 dana, dok bi period od 30 do 42 dana pokrivalo Federalno ministarstvo zdravstva.

Stroža kontrola

Jedna od planiranih novina odnosi se na uvođenje detaljnijih medicinskih izvještaja za duža bolovanja. Cilj je unaprijediti kontrolu i spriječiti eventualne zloupotrebe.

„Dogovoreno je da se kroz pravilnik uvede obaveza dostavljanja detaljnijih izvještaja ljekara prije odluke komisije o produženju bolovanja nakon 42 dana“, rekao je Kurtović.

Dodao je da bi ljekari trebali preciznije obrazlagati razloge bolovanja dužeg od 30 dana kako bi poslodavci i nadležne institucije imali jasan uvid u opravdanost odsustva s posla.

Primjeri iz Evrope

Kurtović navodi da slična praksa već postoji u evropskim zemljama poput Austrije, Njemačke i Švicarske, gdje se za duža bolovanja zahtijevaju detaljna medicinska izvještaja.

„U tim zemljama već nakon 20 dana bolovanja mora se dostaviti detaljno obrazloženje ljekara. To je model koji može doprinijeti većoj transparentnosti i odgovornosti“, pojasnio je.

Na kraju je poručio da je za Sindikat ključno očuvati postojeći okvir od 42 dana bolovanja, uz uvođenje boljih mehanizama kontrole, kako bi se zaštitila prava radnika, ali i spriječile zloupotrebe sistema.