Mitropolit dabrobosanski Hrizostom jutros je u Sabornoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu služio vaskršnju liturgiju, uz sasluženje sveštenika te mitropolije.
ADVERTISEMENT
Okupio se veliki broj vjernika koji su u miru i molitvi prisustvovali liturgiji, te uputili poruke mira i zajedništva.
Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas slave Vaskrs, jedan od najvećih i najradosnijih hrišćanskih praznika koji simbolizira pobjedu života nad smrću, dobra nad zlom i svjetlosti nad tamom.Vaskrs se obilježava kao praznik Hristovog vaskrsenja i simbol je pobjede života, nade i obnove.
Vaskrs se slavi tri dana, Veliki petak, Velika subota i Vaskrs. Po vjerovanju, Isus Krist je vaskrsao trećeg dana, nakon smrti. Zato se vjernici pozdravljaju riječima "Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse".
Nakon liturgije, vjernici se tradicionalno okupljaju u porodičnom okruženju, uz bogatu trpezu i neizostavna farbana jaja, čime se dodatno naglašava duh zajedništva i radosti ovog velikog blagdana.
Veliki broj vjernika proslavio Vaskrs u mostarskoj Sabornoj crkvi
Vaskršnju liturgiju u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru, koja još nije obnovljena, služio je starješina hrama Duško Kojić, uz susluženje đakona Miloša Janjića i prisustvo velikog broja vjernika. Zvona sa Saborne crkve zazvonila su u ponoć najavljujući najradosniji kršćanski blagdan.
Ponoćne vaskršnje liturgije na području Mostara služene su i u Manastiru Žitomislić, kao i u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Blagaju kod Mostara, dok je jutrenje služeno u Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bijelom Polju.
Na svim vaskršnjim bogoslužjima pročitana je poslanica Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija, a vjernicima su podijeljena vaskršnja jaja.
Svećenik Kojić naveo je da nas Vaskrs ne poziva samo na radost, već i na duboko preispitivanje.
"Jer nije najveća tragedija ovoga svijeta stradanje, nego izdaja. Nije najteže kada čovjek padne, nego kada okrene leđa onome tko mu je povjerio ljubav. Zato je važno da se zapitamo: da li se udaljavamo jedni od drugih, da li šutimo kada treba da budemo uz bližnjeg i da li lako odustajemo od čovjeka. Da ne bismo, neosjetno, postali oni koji se okreću, koji zaboravljaju i koji izdaju", poručio je Kojić.
Naglasio je kako Vaskrs poziva na suprotno — da ostanemo, da budemo uz čovjeka i da ne odustajemo jedni od drugih, "jer u svijetu u kojem se ljudi sve lakše razdvajaju, najveća hrabrost je ostati vjeran — čovjeku, istini i dobru".
"I zato, uprkos svemu što nas opterećuje, Vaskrs nam donosi najdublju sigurnost: da je život jači od svake tame, da radost ima posljednju riječ i da, ma koliko puta kroz povijest bilo raspeto, dobro uvijek na kraju uskrsne“, istakao je Kojić.