Evropski sud za ljudska prava u Strazburu potvrdio je danas za Radio Slobodna Evropa da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere. Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.
ADVERTISEMENT
U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.
Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik RS, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt prethodno poništio.
Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.
Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa.
Istovremeno, v.d. agentice Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije zaprimila predmet od Suda u Strazburu.
Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Starzburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.
Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.
Riječ je o vanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnosilac zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.
Sud veoma rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.
U dosadašnjoj praksi, Evropski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u izuzetnim situacijama.
Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Na osnovu pravosnažne presude, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine 6. augusta 2025. godine donijela je odluku o prestanku mandata Dodiku na funkciji predsjednika Republike Srpske.
Sud BiH je 18. augusta 2025. godine odbio žalbu njegovih advokata, čime je odluka CIK-a postala konačna i izvršna.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u novembru odbio apelaciju Dodika na izrečenu presudu, te dodatno pojasnio da je Dodiku mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. juna 2025. godine, odnosno danom nastupanja pravosnažnosti presude Suda BiH.
Dodatno je pojasnio i da nakon tog datuma nije imao ustavno ovlaštenje da obavlja predsjedničku funkciju.
Podsjećamo, predstavnici institucija Republike Srpske ne priznaju Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH, jer kako navode njegovo imenovanje nije pratilo donošenje odgovarajuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.