Trideset godina nakon rata u BiH još ima mina. Preko 770 kvadratnih kilometara i dalje je pod ekspozivnim napravama. U tim područjima živi oko 80 hiljada ljudi, podaci su BHMAC-a.
ADVERTISEMENT
Deminiranje uglavnom provode demineri entitetskih civilnih zaštita i pripadnici OSBiH. Ranije su to finansirali uglavnom strani donatori, kojih više nema. 30. marata BiH je poslala i novi zahtjev da se produži proces deminiranja Ženevskom centru. A 4. April obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv mina.
Arina Bešlagić, već nekoliko godina na nepristupačnim terenima, od kojih su i minska polja. Kao volonter GSS-a tokom jedne od akcija spašavanja prije nekoliko godina prošla je kroz minsko polje, koje tada nije bilo upisano u označenu mapu, ali to nije i jedini slučaj.
"Nažalost to je naša svakodnevnica i dalje. Nisu sva minska područja očišćena u potpunosti tako da mi nikad ne možemo biti 100 posto sigurni da je to zaista sve to čisto jer usljed obilnih kiša, snijega i klizišta pomjera se tren i tako se pomjeraju ta područja. Ono što uvijek radimo jeste da konsultujemo kolege iz BHMAC-a Civilne zaštite ali sigurnost nas kao spasilaca je na prvom mjestu", kaže ona.
Trenutne aktivnosti deminiranja provode, uglavnom, pripadnici civilne zaštite u Federaciji BiH i republičke CZ, ali i OSBIH. Federalna uprava trenutno radi na deminiranju na području Bihaća, Foče, Kantona Sarajevo, Viteza, Odžaka, Livna, Usore ...
"To je izuzetno opasan posao, fizički je zahtjevan a naravno on je izuzetno rizičan. Mežutim ko se opredijeli za to zanimanje vrlo brzo prevaziđe i strah. S tim da je veći problem što ljudi pređu u rutinu i onda to predtavlja opsnost kad nakon dugo godina tog rada ljudi počnu raditi to rutinski i to je veća opsanost", rekao je Muamer Husilović, šef Odsjeka za deminiranje Federalne uprave CZ.
770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje je kontaminirano minama i eksplozivnim napravama iz rata, podaci su BHMACA. Pod direktnom ugroženosti od mina živi oko 86 hiljada stanovnika Bosne i Hercegovine. Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka, od čega su dvije trećine novca dali strani donatori. Ključni problem ostaje finansiranje. U BHMAC-u rješenje vide u usvajanju novog Zakona o deminiranju.
"Po novom zakonu mi smo predvidjeli da se dva promila od države i entiteta izdvaja za proces deminiranja to je nekih 30 miliona maraka, i s tim novcem uz pomoć donatora mi bismo mogli do 2035, osloboditi BiH od mina, ako t ne bude tako, to bi mogla biti i možda 45 godina.", kaže Enis Horozović, direktor BHMAC.
BiH je zatražila i produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina.
"30. marta ove godine mi smo poslali zvanični zahtjev Ženevksom centru, narednih 6 mjeseci ćemo sa implementacionom jedinicom usaglašavati naš zahtjev jer oni će vjerovatno imati neke promjedbe i mi ćemo ih korigirati i očekujemo u 11 mjesecu na konferenciji u Ženevi da ćemo dobiti produženje roka za deminiranje u BiH", govori Horozović.
4. april obilježava se kao Međunarodni dan borbe protiv mina, kako bi se još jednom pdigla sviejst o opasnostima od zaostalih mina.