ADVERTISEMENT

Kakao se povezuje s višestrukim prednostima, od zdravijeg srca, sporijeg starenja i oštrijih kognitivnih funkcija. Međutim, stručnjaci upozoravaju da dolazi s određenim ograničenjima.

Višestruke studije su povezale kakao s pozitivnim zdravstvenim ishodima, prvenstveno zahvaljujući flavanolima – snažnom bioaktivnom spoju i antioksidansu biljnog porijekla – i teobrominu, prirodnom stimulansu gorkog okusa koji se nalazi u biljkama kakaa i čokoladi.

Međutim, jedenje mliječne čokolade nije isto što i konzumiranje čistih zrna kakaa, a rizici i koristi mogu varirati, piše Euronews Health.

Kako kakao može biti koristan?

Kakao je bogat flavanolima, klasom spojeva koji se također nalaze u raznim biljkama i povrću, a koji su povezani s nizom zdravstvenih prednosti, djelujući kao antioksidansi, antikancerogeni i protuupalni agensi.

Teobromin, s druge strane, može prodrijeti kroz krvno-moždanu barijeru, djelujući kao antagonist adenozinskih receptora kako bi utjecao na neurofaktore i poboljšao kognitivne funkcije, prema studiji iz 2024. godine. Ovo potencijalno pruža neuroprotekciju od kognitivnih oštećenja povezanih sa starenjem, Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti.

Pozitivni utjecaji na zdravlje srca

Kakao je također povezan s nižim rizikom od smrti od uzroka povezanih sa srcem.

Meta-analiza iz 2025. godine objavljena u European Journal of Preventive Cardiology otkrila je da hrana bogata flavanolima može sniziti krvni pritisak i poboljšati kardiovaskularno zdravlje u klinički relevantnim populacijama s povišenim krvnim pritiskom, hipertenzijom i visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Istraživači su primijetili da se ove koristi vjerovatno mogu postići konzumiranjem otprilike jedne do dvije porcije tamne čokolade ili dvije do tri supene kašike kakao praha dnevno.

Studija o ishodima dodataka prehrani s kakaom i multivitaminima (COSMOS), jedno od najvećih i najdugovječnijih randomiziranih kontroliranih ispitivanja koja su proučavala odnos između konzumacije čokolade i zdravlja, pratila je preko 21.000 ljudi u prosjeku tri godine.

Neki od učesnika su uzimali dodatak prehrani dva puta dnevno koji je sadržavao 500 miligrama kakao flavanola, dok su drugi primali placebo.

Dok su svi učesnici postigli slične rezultate na testovima kognitivnog zdravlja i stopi dijabetesa tipa 2, oni koji su uzimali dodatak prehrani imali su 27 posto manju vjerojatnost da će umrijeti od uzroka povezanih s srcem.

Međutim, istraživači upozoravaju da COSMOS nije bilo ispitivanje za procjenu je li jedenje čokolade dobro.

„Umjesto toga, ono pita: 'Postoji li nešto u zrnu kakaa i bioaktivnim komponentama u njemu što bi moglo biti korisno za zdravlje?'“, rekao je Howard Sesso, ko-glavni istraživač.

Čokolada može usporiti starenje

Istraživači na King's Collegeu u Londonu nedavno su povezali ovaj teobromin sa sporijim starenjem.

Tim je ispitao podatke preko 1.600 učesnika studije i otkrio da su oni s višim nivoima teobromina u krvi imali biološku dob nižu od svoje hronološke dobi.

„Čokolada, čak i tamna čokolada, je poslastica, a ne zdrava hrana“, rekao je Dimitrios Koutoukidis, vanredni profesor prehrane, gojaznosti i bihevioralnih nauka, te dijetetičar Univerziteta u Oxfordu, reagujući na studiju.

Ali ako ljudi uživaju u čokoladi, trebali bi je uživati ​​rijetko i u malim količinama, dodao je.

Jesu li sve čokolade iste?

Međutim, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da komercijalna čokolada obično sadrži daleko niže nivoe ovih spojeva od kakao proizvoda koji se koriste u naučnim studijama.

Među najpopularnijim vrstama, tamnije čokolade obično sadrže najveće koncentracije flavanola, uz manje šećera i manje dodanih masti.

Bijela čokolada je najmanje nutritivno korisna vrsta, jer sadrži kakao maslac, ali ne i kakao dijelove, te ima visok sadržaj i masti i šećera.

Ostaje nejasno koliko čokolade bi trebalo konzumirati da bi se postigle zdravstvene koristi ili da li bi ih drugi sastojci dodani tokom obrade, poput šećera, mlijeka i kakao maslaca, poništili.