Za vikend se pomjeraju kazaljke na satu. U noći između subote i nedjelje prelazi se na ljetno računanje vremena. Spavaće se jedan sat kraće, a dani će biti duži. I dok praksa pomjeranja sata traje decenijama, sve glasnije se vodi polemika - ima li više koristi ili štete.
ADVERTISEMENT
U noći između subote i nedjelje, tačno u dva časa poslije ponoći, kazaljke se pomjeraju sat unaprijed, na 3 časa. I dok se jedni raduju dužim danima, drugi se teško prilagođavaju ovoj promjeni.
Skraćivanje sna za jedan sat možda ne zvuči da bi moglo da bude štetno, ali taj izgubljeni sat može imati značajne negativne efekte na zdravlje ljudi - upozoravaju ljekari.
"Pored nespavanja, pored umora, imamo često puta i pad koncentracije, razdražljivost. Usporeni su pacijenti, nervoza se stvara. Veoma je bitno shvatiti da se dešava promjena bioritma organizma, koji kod nekih pacijenata se veoma lako prebrodi, a kod nekih je potrebno znatno duži period", pojasnila je ljekar opšte prakse Samira Ahmetović.
Pomjeranje sata prvobitno je uvedeno početkom prošlog vijeka, s ciljem uštede električne energije. Danas su te uštede, kažu ekonomski analitičari, minimalne. Produženi dio dana, tvrde, može imati pozitivan uticaj na ekonomiju.
"Produžavanje aktivnog perioda dana je svakako pozitivno za ekonomiju, ugostiteljstvo i generalno one sektore koji profitiraju da su ljudi duže aktivni i potencijalno troše novac duže vremena. U turizmu takođe ima pozitivnih efekata. Kada je riječ o negativnim, oni se vezuju za privremeni pad produktivnosti", naveo je ekonomski analitičar Igor Gavran.
U Evropskoj uniji godinama se govori o ukidanju pomjeranja sata. Konačna odluka nikada nije donesena, jer zemlje članice ne mogu da postignu dogovor o tome da li da trajno ostanu na ljetnom ili zimskom računanju vremena.
"EU se podijelila na dvije podjednake polovice. U tom smislu gotovo polovica država članica, u koje spada i Hrvatska, je tražila ljetno računanje vremena. To su one države koje su više manje ovisne ekonomski o turizmu. Druge su čvrsto stale na tome da žele zimsko računanje. I kako do dogovora nije uspjelo doći, a u međuvremenu su došle ove krize, jednostavno je ta tema gurnuta u stranu", kaže europarlamentarka iz Hrvatske Biljana Borzan.
Prelaskom na ljetno računanje vremena, mijenjaju se i periodi obračuna jeftine i skuplje struje. Jeftina struja za domaćinstva, koja imaju dvotarifna brojila, obračunavaće se radnim danima i subotom od 14-17h i od 23-8h ujutru, a nedjeljom cijeli dan. Za sve ostale potrošače, radnim danima od 23-8h, a vikendom cijeli dan, saopšteno je iz Elektroprivrede BiH.