ADVERTISEMENT

U razgovoru govore o femicidu, odgovornosti institucija, ekonomskim i društvenim preprekama s kojima se žene suočavaju, ali i o tome zašto 8. mart mora ostati podsjetnik na borbu za ravnopravnost, a ne samo dan cvijeća i čestitki.

Euronews BiH: Svake godine obilježavamo 8. mart, Međunarodni dan žena. Koliko žene u Bosni i Hercegovini imaju razloga za slavlje, a koliko za borbu?

Fondacija CURE: Žene Bosne i Hercegovine nemaju mnogo razloga za slavlje 8.marta 2026. Naravno da postoje pomaci, jer su žene vidljivije u javnom prostoru i glasno govore o slobodama, pravima i nepravdama, ali i dalje se suočavaju sa rodno zasnovanim nasiljem, ekonomskom nejednakošću i daleko manjom političkom zastupljenošću na mjestima odlučivanja, na nejednak pristup socijalnim pravima/ uslugama...itd. Zato je ovaj dan istovremeno i trenutak za obilježavanje i podsjećanje, solidarnost, zajedništvo, ali i podsjetnik da smo daleko od potpune ravnopravnosti u svim društvenim sistemima, a posebno u političkom i javnom životu. Iako izbjegavamo riječ „borba“ s obzirom da su asocijacije na nju militarističke, složićemo se je 8. mart u Bosni i Hercegovini prije svega podsjetnik za razne društvene, socijalne, pravne i svake druge borbe koje su žene vodile kroz historiju za bolji životne uslove svih građana i građanki.

Euronews BiH: Femicid je posljednjih godina postao jako česta i bolna tema u našem društvu. Šta nam svaki novi slučaj ubistva žene govori o sistemu koji bi trebao raditi na njihovoj zaštiti? Femicid nije lokalni problem. Koliko se razlikuju reakcije sistema u BiH i u evropskim zemljama?

Fondacija CURE: Svaki femicid pokazuje ozbiljne pukotine u sistemu zaštite, o čemu smo mnogo puta govorile, od nedovoljne prevencije do neadekvatne reakcije institucija. U BiH nedostaje sistemski rad na prevenciji, kao i prikupljanje podataka, koordinacija institucija, jasna kaznena politika i sudska praksa, primjena postojećih zakona. U mnogim evropskim zemljama femicid je već prepoznat kao poseban oblik rodno zasnovanog nasilja i postoje razvijeniji mehanizmi praćenja i odgovora, dok se na nivou BiH i dalje zalažemo za institucionalno prepoznavanje i sistemski pristup.

Od 9. augusta 2025. godine na snazi su izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.Ključne promjene odnose se na unapređenje zaštite temeljnih društvenih vrijednosti – žene, djece i porodice. Uvedena su nova krivična djela, redefinisana su postojeća, a kazne su pooštrene.Najznačajnija novina je član 166a – teško ubistvo ženske osobe, koje definiše rodno zasnovano ubistvo žene. Za ovo krivično djelo predviđena je kazna zatvora od najmanje 10 godina do dugotrajne kazne od 45 godina. Donošenje ove odredbe uslovljeno je, nažalost, tragičnim događajima i velikim brojem ubistava žena u posljednje dvije do tri godine.

Euronews BiH: Koliko su institucije u BiH danas spremne da zaštite žene i da li država čini dovoljno da spriječi nasilje i femicid?

Fondacija CURE: Institucije formalno imaju određene mehanizme zaštite, ali praksa često pokazuje da oni nisu dovoljno efikasni. Nedostaje dosljedna primjena zakona, bolja koordinacija između policije, centara za socijalni rad i pravosuđa, kao i ozbiljno, sistemsko ulaganje u prevenciju i podršku žrtvama.

Euronews BiH: Brojne žene u BiH i dalje žive u strahu i nemogućnosti da se zaštite ili pobjegnu od nasilja ili ekonomske zavisnosti. Šta su prema Vašem mišljenju najveće prepreke koje ih sprječavaju da izađu iz nasilnih odnosa?

Fondacija CURE: Brojne su prepreke, a najveće su ekonomska zavisnost, nedostatak sigurnih i dugoročnih oblika podrške, strah od nasilnika, nepovjerenje u institucije. Tu su i nepisana rodno uvjetovanja društvena pravila ponašanja, pritisci i stigma koji žene često odvraćaju od prijavljivanja nasilja.Dok god se nasilje ne prihvati kao društveni problem, a ne privatna stvar pojedinke – žene će se teško odlučivati na prijavljivanje nasillnika.U javnosti se veoma često traži opravdanje za nasilnika, i prikazuje se da je žena svojim ponasanjem uzrok.

Euronews BiH: Koju poruku biste poslali ženama koje trpe nasilje ili nepravdu, ali još uvijek nemaju snage da progovore ili zatraže pomoć?

Fondacija CURE: Niste same i nasilje koje trpite nikada nije vaša krivica i odgovornost. Postoje organizacije, sigurne kuće i osobe koje su spremni da pruže podršku. Traženje pomoći je hrabar i važan korak ka sigurnijem, dostojanstvenijem životu. Naša poruka je da imate pravo na život bez nasilja ! Nazovite 1265 ( za Federaciju) ili 1264 ( za Republiku Srpsku).

Euronews BiH: Zašto je važno da 8. mart ne ostane samo dan cvijeća i čestitki, nego podsjetnik na borbu za prava žena?

Fondacija CURE: Zato što je 8. mart nastao iz radničkih i feminističkih borbi za dostojanstvo, radna prava i ravnopravnost. Zato ne smijemo 8. mart svesti na slavlje i prihvatanje poklona i cvijeća, jer tako zamagljujemo njegovu suštinu – a to je kontinuirana i hrabra borba za bh društvo u kojem su žene i druge marginalizovane grupe, ravnopravne sa muškarcima.

Euronews BiH: Ako pogledamo budućnost – kakvu Bosnu i Hercegovinu želite za djevojčice koje danas odrastaju i šta svaka žena može učiniti da ta promjena počne već danas?

Fondacija CURE: Želimo Bosnu i Hercegovinu u kojoj djevojčice odrastaju bez straha od nasilja i diskriminacije, u kojoj imaju jednake prilike za obrazovanje, rad i političko učešće, i sudjelovanju na mjestima gdje se donose odluke za budućnost svih građana i građanki. Promjena počinje solidarnošću među ženama, podrškom feminističkim inicijativama, reagovanjem na nepravdu i stalnim zahtijevanjem odgovornosti od institucija.