Udruženje BH Novinari i Helsinški parlament građana Banja Luka danas su predstavili rezultate dvogodišnjeg rada Linije za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, kao i izvještaj o monitoringu medijskog izvještavanja o pravima i sigurnosti te grupe građanskih aktivista.
ADVERTISEMENT
Branitelji i braniteljice ljudskih prava u BiH, kako je rečeno, posljednjih godina suočavaju se s kontinuiranim pritiscima, prijetnjama i pokušajima diskreditacije, često od nosilaca javne vlasti i političkih aktera.
Do uspostavljanja Linije za pomoć, u BiH nije postojao nijedan specijalizirani mehanizam za besplatnu pravnu i drugu vrstu pomoći braniteljima ljudskih prava, niti je njihov status bio jasno prepoznat u institucionalnom i pravnom sistemu.
Izvršni direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Aleksandar Žolja naglasio je da Linija nastavlja raditi i nakon završetka projekta.
"Želimo jasno poručiti da branitelji i braniteljice ljudskih prava nisu sami. Linija za podršku ostaje aktivna, sa timom od 15 in-house pravnika i 12 advokata raspoređenih širom BiH, kako bi pomoć bila dostupna braniteljima iz svih dijelova BiH - Banjoj Luci, Mostaru, u Tuzli, Bijeljini, Sarajevu i u razgovorima smo još sa ljudima u Bihaću", kazao je Žolja.
On je dodao da su branitelji često izloženi SLAPP tužbama i dugotrajnim sudskim procesima koje sami ne mogu finansijski izdržati.
"Država vrlo često ne stoji iza njih, a nerijetko se pojavljuje i kao protivnik. Naša uloga je da pružimo pravnu i institucionalnu podršku tamo gdje ona izostaje", istakao je Žolja.
Pravnik i koordinator Help Line-a Filip Novaković pojasnio je da Linija nije zamišljena kao paralelna institucija, već kao mehanizam podrške i solidarnosti.
"Linija za pomoć nije korektiv postojećeg sistema, nego poruka braniteljima da u ključnom trenutku neko stoji iza njih", rekao je Novaković.
U protekle dvije godine Linija je vodila 17 slučajeva, od kojih su dva riješena u korist branitelja, tri djelimično, dok je sedam još u radu. Paralelno s tim, upućene su stotine inicijativa domaćim i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava.
Novaković je upozorio i na problem institucionalne pasivnosti, te kazao da se u velikom broju slučajeva suočavaju sa administrativnom šutnjom, posebno kada su u pitanju politički osjetljive teme, a "tužilaštva često ne informišu prijavitelje o toku predmeta, čime se dodatno krše njihova prava".
On je kazao i da je u toku izrada nacrta zakona o zaštiti branitelja i braniteljica ljudskih prava, koji bi Bosnu i Hercegovinu učinio prvom državom u Evropi s posebnim zakonom u ovoj oblasti.
"Vrlo mali broj država u svijetu ima ovakav sistemski zakon. Bosna i Hercegovina ima priliku da prednjači u Evropi i postavi standarde zaštite branitelja ljudskih prava", zaključio je Novaković.
Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu je prezentirala istraživanje o medijskom izvještavanju o braniteljima i braniteljicama ljudskih prava.
Izvještaj je pokazao, kako je kazala, da je to izvještavanje često prigodničarsko, odnosno u vremenu i trenucima kad se organizuju neke kampanje, da se uglavnom radi o dnevnom pokrivanju događaja, izvještajima ili vijestima sa događaja koje organizuju branitelji i braniteljice ljudskih prava.
"Ali isto tako primijetili smo, oni nisu brojni, pa u kvantitativnom smislu možda nisu i reprezentativni, ali postoje primjeri izuzetno profesionalnog kvalitetnog medijskog izvještavanja, posebno u slučajevima kada branitelji i braniteljice ljudskih prava trebaju podršku prije svega javnosti, a ona se dobiva kroz medije", rekla je Turčilo.
Ono što je nama vrlo važno, dodala je, a što je možda vrlo važno i za medije i novinare koji pišu ili izvještavaju o ovim temama, jeste da smo posebno primijetili da ton medija diktira i ton komentara i odnos javnosti prema ovim pitanjima i braniteljima i braniteljicama ljudskih prava.
To praktično znači, navela je, da kada su naslovi senzacionalistički, ton medija prema braniteljima i braniteljicama ili temama iz oblasti ljudskih prava je negativan, veći je broj komentara, govora, mržnje, huškanja, diskriminacije i sl.
"Nije to ništa novo, ali je dobro vidjeti na jednom reprezentativnom uzorku i to da nas to počne pozivati na odgovornost i medije za, ne samo način kako izvještavaju, nego i kako uokviruju ove teme, kroz naslove, fotografije, opremu i sl. Što smo mi profesionalniji i to je i odnos javnosti korektniji prema ovim izuzetno važnim temama", poručila je profesorica Turčilo.