Zadatak Alimentacionog fonda Republike Srpske bi bio isplata alimentacije umjesto roditelja koji ne ispunjava tu obavezu, a zatim da od njega ili nje naknadno naplate taj novac. Ova ideja postoji više od 20 godina, ali je vlasti nikada nisu realizovale.
ADVERTISEMENT
Narodna skupština Republike Srpske je usvojila samo Nacrt zakona o privremenom izdržavanju djece u junu 2022. Nakon toga, čini se da je sve stalo…
Od ranije je poznato da resorno, Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske razmatra mogućnost pripajanja Alimentacionog fonda nekoj od postojećih ustanova iz sistema socijalne zaštite, kako bi se izbjegli troškovi formiranja nove ustanove.
Šta se desilo sa tim planom nije poznato, jer na upite Euronews-a BiH, Ministarstvo nije odgovorilo do zaključenja ovog teksta.
Predsjednica Udruženja jednoroditeljskih porodica "Iskra" iz Istočnog Sarajeva Snežana Stojanović, rekla nam je kako ima informacije da se uspostavljanje Alimentacionog fonda, odnosno onoga što bi bio zadatak tog fonda, pokušava riješiti kroz proširenje ovlašćenja postojećem Fondu za dječiju zaštitu.
"To bi svakako bilo racionalnije i jeftinije rješenje ovog pitanja. Ono što je sigurno jeste da mi nećemo odustati i istrajaćemo na putu konačnog rješavanja ovog pitanja koje je od vitalnog značaja za brojnu zajednicu za čije interese se borimo makar čekali još dugi niz godina", ističe Stojanovićeva za Euronews.ba.
Snežana Stojanović: Nastavićemo borbu (Izvor: Ustupljena fotografija)
Alimentacija u Republici Srpskoj najčešće iznosi 15 posto neto plate osobe koja je dužna da je plaća, što znači da je uglavnom između 130 i 200 KM. Uprkos tako niskom iznosu, prema istraživanjima i podacima Udruženja "Iskra", oko 70 posto roditelja u Srpskoj, nikada ne uplati alimentaciju za svoje dijete, a to podjednako rade i majke i očevi, najčešće bez sankcija i efikasne mogućnosti naplate.
Zbog toga, mnogi roditelji moraju da rade više poslova kako bi obezbijedili osnovna sredstva za život sebe i svoje djece.
"Godinama se borimo za uspostavljanje Alimentacionog fonda, koji bi osigurao da nijedno dijete ne trpi zbog neodgovornosti jednog roditelja. Ipak, umjesto da se ozbiljno pozabavimo ovim problemom, često nailazimo na prepreke i argumente koji nisu utemeljeni u stvarnosti. Ovakve reakcije su klasičan primjer logičke greške poznate kao strašilo. To je manipulativna tehnika u kojoj se naš prijedlog iskrivljava ili preuveličava kako bi ga bilo lakše napasti. Na taj način umjesto rasprave o pravoj suštini problema, pravima djece, gubi se vrijeme na odbranu od nepostojećih optužbi i izmišljenih scenarija", kaže za Euronews.ba Dijana Miljatović iz Udruženja samohranih roditelja "Ponos" iz Banjaluke.
"Ponekad imamo osjećaj da se borimo s vjetrenjačama. Naš trud da riješimo stvarne probleme s alimentacijom često nailazi na otpor koji više liči na izgovore nego na konstruktivne kritike. Kada predložimo osnivanje fonda, neko odmah kaže "Znači, želite da država preuzme odgovornost za djecu svih roditelja koji ne žele da plaćaju?" Ovo je potpuno pogrešno predstavljanje naše ideje. Fond nije zamjena za odgovornost roditelja, već je samo privremena sigurnosna mreža koja garantuje da djeca ne ostanu bez osnovnih sredstava dok država ne naplati alimentaciju od neodgovornih roditelja.
Slično tome, kada predložimo način finansiranja fonda, često se čuje "Znači, želite novi porez za sve nas, iako nemamo nikakve veze s tuđim problemima?" Ovakve tvrdnje su još jedan primjer greške strašilo, jer stvaraju lažnu sliku o našem prijedlogu. Manipuliše se javnim mišljenjem tako što se fond prikazuje kao opterećenje za građane, umjesto kao rješenje koje štiti djecu od nepravde i siromaštva", istiće Miljatovićeva.
Dijana MIljatović: Izostaje podrška i politike i društva (Izvor: Ustupljena fotografija)
Ona naglašava i da se na ovaj način, umjesto bavljenja suštinom problema, skreće pažnja na izmišljene argumente i otežava donošenje rješenja.
"Ovakva manipulacija ne samo da usporava naš rad, već šalje i poruku da su prava djece manje važna od političkih ili ideoloških interesa. Vrijeme je da prestanemo izmišljati neprijatelje tamo gdje ih nema i da se usmjerimo na ono što je najvažnije, zaštitu naših najmlađih i najranjivijih članova društva", zaključuje Miljatovićeva.
Tako su mnogi roditelji ostavljeni da se sami bore za novac koji djeci zakonski pripada, koliko god te alimentacije bile niske. Zapravo, te cifre su često i više hiljada maraka, jer mnogi roditelji godinama izbjegavaju ovu zakonsku obavezu.