Bosna i Hercegovina planira da cijene struje uskladi sa tržišnim pravilima, po uzoru na Evropsku uniju. Jedna je to od stavki koje su se našle u usvojenoj Reformskoj agendi od 113 strana. Plan je da već od naredne godine krene proces deregulacije. Znači li to i da bi računi struje u domaćinstvima mogli rasti, iako su trenutno jedni od najnižih u Evropi?
ADVERTISEMENT
Koliko će nas u budućnosti koštati struja, mogla bi da određuje ponuda i potražnja, a ne odluka vlasti. Bosna i Hercegovina planira da cijene električne energije za domaćinstva uskladi sa tržišnim cijenama, kao što je to slučaj u većini zemalja EU. Prema Reformskoj agendi, plan je da cijeli proces donese više transparentnosti i podstakne ulaganja u energetski sektor.
U Reformskoj agendi navodi se:
"Prvi korak koji će BiH preduzeti jeste priprema studije koja ima za cilj razvijanje različitih scenarija za deregulaciju cijena snabdijevanja električnom energijom za domaćinstva. Na osnovu rezultata studije, BiH će dizajnirati i sprovesti tarifne mjere. Aktivnost je planirana za realizaciju u 2025. godini.“
BiH među najjeftinijim u Evropi
Bosanci i Hercegovci trenutno plaćaju jednu od najnižih cijena struje u Evropi – oko 10 centi po kilovat satu. U EU, prosjek je znatno veći, 30 centi po kilovat satu. To znači da prosječno stanovništvo koje potroši 400 kilovata, mjesečni račun je 40 maraka, dok taj isti račun u EU je više od 100 maraka. Najskuplju struju plaćaju Nijemci i Danci, a najjeftiniju Bugari i Mađari, čije su cijene približne cijenama u BiH.
Zaključno, domaćinstva u EU plaćaju značajno više struju nego domaćinstva u BiH, iako je važan faktor i koliko se koristi struja.
Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović objašnjava:
"Liberalizacija tržišta električne energije znači mogućnost pristupa svakom potrošaču sa ponudom za snabdijevanje električnom energijom. Međutim, to u BiH ne može da prođe zato što mi i dalje držimo damping cijene. Da li će doći do nekih planova koji će nas natjerati, kao što je MMF natjerao Elektroprivredu Srbije, koja je u protekle 4 godine povećala cijene energije preko 30 posto, to do nas još nije došlo.“
"Sve je skupo ali mora se plaćati"
No, mogu li građani BiH podnijeti veće cijene struje?
"Moram i mogu. Je li sada skupa struja? Za naše uslove jeste. Ne znam, zavisi, 40 ili 50 maraka", kaže jedan od građana.
"Sve je generalno skupo, ali šta da se radi, mora se živjeti, moraju se platiti računi", dodaje drugi.
"Mislim da nemamo izbora u svakom slučaju, ako tako bude donešena odluka, moraćemo plaćati", smatra treći.
Jedan od sagovornika kratko poručuje: "Svejedno mi je".
Reforme, ali po koju cijenu?
Dok političari usvajaju reforme, istovremeno upozoravaju da bi poskupljenje dodatno moglo opteretiti životni standard građana.
Milorad Dodik poručuje:
"A zašto vi to hoćete? Hoćete sve da način života na ovim prostorima gdje mi živimo učinite nemogućim i da još malo stanovništva odseli i da budu najamni radnici po Njemačkoj i drugim mjestima, to oni rade".
Usklađivanje cijena struje sa evropskim pravilima moglo bi potencijalno značiti veće račune, ali i moderniji, liberalniji i transparentniji energetski sektor. Pitanje je da li će država zaštititi građane od poskupljenja i kako će se promjene odraziti na svakodnevni život domaćinstava.