ADVERTISEMENT

Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), apotekarski sektor u Srpskoj u 2024. godini ostvario je prihod od 429,2 miliona KM, dok su rashodi iznosili 400,7 miliona. Dobit je, prema podacima APIF-a, iznosila 26,452 miliona KM.

Godinu ranije apoteke su ukupno zaradile 29,459 miliona KM. Prema podacima APIF-a, prihod je 2023. godine iznosio 407,7 miliona KM, a rashodi 377,1 milion KM.

Najveću dobit ostvarila je “Moja apoteka”, čija je zarada lani bila 6,8 miliona maraka. U stopu je prati “Crvena apoteka” sa iznosom od 3,9 miliona KM. Treće mjesto po visini dobiti zauzela je apoteka “B pharm” sa 2,1 milionom KM, dok je “Lindos” u plusu 1,7 miliona maraka, a “Expera pharmacy” 1,5 miliona KM.

Prijedorska apoteka “Lindos”, koja se našla u ovom društvu, već više od 25 godina djeluje na tržištu, a direktor Nenad Starčević ističe da su stanovnici, po svemu sudeći, prepoznali kvalitet usluge i dobru snabdjevenost, ali i posvećenost zaposlenih.

"Trenutno imamo deset poslovnica širom RS i blizu 50 radnika. Najveći izazovi su česte deficiture pojedinih lijekova, spore procedure za stavljanje medikamenata u promet, kao i birokratske prepreke, poput isteka dozvola u periodu godišnjih odmora", rekao je Starčević za “Glas“.

Prema njegovim riječima, cijene lijekova apoteke ne određuju samostalno, nego proizvođači.

"Prosječna marža u apotekama kreće se od 11,5 do 13,5 odsto, što je ograničenje koje u velikoj mjeri diktira i nivo dobiti. Cijene formiraju proizvođači, prilagođavajući ih svakom tržištu ponaosob, u zavisnosti od troškova sirovina, rada i inflacije. Uglavnom je došlo do poskupljenja suplemenata i proizvoda koji se izdaju bez recepta", istakao je Starčević.

Prema podacima APIF-a, na spisku apoteka koje su negativno poslovale nalazi se njih 25. Među njima je i apoteka “Inka” iz Banjaluke, koja je 2024. godinu završila sa minusom od 83.450 KM. Direktorica ove apoteke Maja Smiljanić ističe da su na rezultat uticali povećani troškovi, ali i organizacioni izazovi.

"Porasli su troškovi doprinosa i zakupa prostora, a dio prihoda gubimo jer penzionerima odobravamo popuste. Uz to jedna od dvije poslovnice trenutno je zatvorena zbog preseljenja i to već četiri mjeseca, što dodatno utiče na promet. Ove godine ne očekujemo bitno bolju sliku. Nismo uvodili mjere štednje, jer apoteka mora imati minimum dva člana u svakom timu", kazala je Smiljanićeva.

Poreska politika

Ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da je više faktora uticalo na pad dobiti u apotekarskom sektoru, među kojima je i poreska politika.

"Za razliku od Srbije, u BiH se na lijekove plaća PDV, što direktno utiče na krajnju cijenu. Apoteke su primorane da smanjuju marže da bi zadržale kupce, posebno jer se veliki broj stanovnika suočava sa padom životnog standarda. Naši pacijenti predstavljaju platežno manje sposobnu kategoriju, što dodatno ograničava mogućnosti rasta u sektoru", ističe Pavlović.