ADVERTISEMENT

Ipak, nije tako za sve. Dok neki jedva preživljavaju, drugi uživaju u boljim životnim uslovima, trošeći na kupovinu nekretnina, luksuznih automobila, a neki i na zlato, dragule i druge plemenite metale.

Vrijednost prošlogodišnjeg uvoza zlata, srebra, platine i različitih draguljarskih predmeta u BiH je rekordan.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH uvoz plemenitih metala u 2024. godini bio je "težak" skoro 57 miliona KM, na šta su plaćene dažbine u iznosu od 10,5 miliona KM. 

Uvoz plemenitih metala u BiH u 2024. godini:

1. Zlato (ukljucujuci zlato prevuceno platinom, neobradjeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha) - 2,13 miliona KM
2. Otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima - 19,87 miliona KM
3. Draguljarski predmeti i njihovi dijelovi od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima - 33,8 miliona KM
4. Predmeti zlatarstva ili filigranstva i njihovi dijelovi - 914 hiljada KM

Poređenja radi u 2023. godini plemenitih metala je uvezeno 47, 5 miliona KM, godinu ranije 50 miliona, a 2021. tek 40 miliona KM.

Jedan od razloga svakako je i cijena zlata na svjetskom tržištu koja je prošle godine dosegla nezapamćene visine.

Za gram zlata 170KM

Prema posljednjim podacima sa berze cijena zlata iznosi 85,7 eura po gramu, što je otprilike 170 KM. Po približno istoj cijeni se prodaje i gotov zlatni nakit zlatarama u BiH.

Cijena zlata: Grafički prikaz (Izvor: Printscreen)

Cijena zlata najviša u historiji

Svjetska cijna zlata porasla je u petak, 14. marta 2025. godine na rekordnih 3.000 dolara za uncu usljed globalnih trgovinskih neizvjesnosti i očekivanja da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama biti smanjene.

Cijena zlata je porasla za 0,4 posto na 3.000 dolara za uncu, prenosi Blumberg. Od početka godine su cijene zlata porasle za više od 14 posto.

Zlato već vijekovima važi kao sigurno utočište kapitala u turbulentnim vremenima i istovremeno kao mjerilo straha na tržištima. U posljednjih 25 godina je cijena zlata udesetostručena, što je brži tempo rasta od američkog indeksa S&P 500 koji se u istom periodu porastao četiri puta.

Skok cijena zlata je obično povezan sa ekonomskim i političkim potresima.

Cijena zlata je prvi put prešla granicu od 1.000 dolara za uncu u toku velike finansijske krize 2008. godine, a tokom pandemije virusa korona je porasla iznad 2.000 dolara.

Cijene su nakon pandemije pale na 1.600 dolara, ali su ponovo počele da rastu 2023. godine, podstaknute velikim kupovinama centralnih banaka.       

Cijena zlata (Izvor: Printscreen)

Otkupljivači zlata i prodavači ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

“Kupovina zlata mnogima je sada luksuz. Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja ili rođendani”, rečeno je za Euronews iz jedne sarajevske zlatare.

Rekordan januar

Pravi bum dogodio se u januaru 2025. godine. Uboz u odnosu na prošlu godine je pet puta veći.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje u januaru 2025. godine uvezeno je 2,3 miliona KM vrijednoti otpadaka i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima. Poređenja radi, u januaru 2024. godine uvezeno je 399 hiljada KM.

Također, zabilježen je značajan skok uvoza i draguljarski predmeta i njihovi dijelovi od plemenitih metala. vrijednost uvoza je bila čak 2,28 miliona KM. U istom periodu 2024. godine taj iznos je bio 435 hiljade.

Rast izvoza

Uz rast uvoza, zabilježen je i porast izvoza zlata. Tokom 2024. godine iz BiH je izvezeno zlato ukupne vrijednosti 1.594.313,16 KM, dok je godinu ranije taj iznos bio 1.378.779,02 KM.

Najviše zlata je prošle godine uvezeno iz Slovenije, s vrijednošću od 1.051.259,27 KM, dok su Italija i Kina zauzele drugo i treće mjesto. Kada je riječ o izvozu, glavne destinacije bile su Turska i Italija.

U BiH je promet zlata uglavnom povezan s nakitom i sličnim proizvodima, dok ulaganje u zlatne poluge ili druge investicijske oblike nije široko zastupljeno.

Ulaganje u zlatne poluge nije široko zastupljeno (Izvor: Pixabay)

Povećanje vrijednosti uvoza i izvoza više odražava globalni rast cijena nego stvarno povećanje obima trgovine. Trgovina zlatom i dalje ima marginalan značaj u ukupnoj ekonomiji zemlje, posebno u poređenju s ostalim sektorima.

Dodatan izazov za BiH predstavljaju zlatne rezerve Centralne banke, koje se nalaze van zemlje, uz obavezu plaćanja naknade za njihovo čuvanje. Takva praksa često izaziva kritike jer ove rezerve nisu dostupne u domaćim finansijskim tokovima.

Globalno, prošla godina bila je obilježena snažnom potražnjom za zlatom od strane centralnih banaka i investitora zbog rastućih geopolitičkih napetosti, što je uzrokovalo značajan skok cijena. Iako se predviđa daljnji rast, očekuje se da će on biti umjereniji nego u prethodnom periodu.