Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu čuva vrijedne knjige i rukopise, među kojima je i "Encikopedija islama" Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija, koja je više od 80 godina starija od Povelje Kulina bana.
ADVERTISEMENT
U najstarijoj biblioteci na Balkanu, koja radi kontinuirano od osnivanja 1537. godine, nalaze se i rukopisi z raznih krajeva islamskog svijeta koji tretiraju islamske i prirodne nauke, matematiku, algebru, geometriju, astronomiju i druge oblasti.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci, među skoro 11.000 kodeksa rukopisa, nalazi se i rukopis komentara najpoznatijeg dijela Ibn Sine iz oblasti medicine "Al-Qanun fi at-tibb".
Najstariji rukopis u biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela "Ihya' 'ulum al-din", odnosno "Encikopedija islama" Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija. Djelo je prepisano 1106. godine, pet godina prije smrti autora
"Ovo djelo predstavlja najčitanije djelo u muslimanskom svijetu, nakon Kur'ana (sveta knjiga muslimana). Prvi dio četvrtog sveska ovog djela Kitab al-Tawba, čije je prepisivanje dovršio Abdulgabbar Hasanabada (Hasanabad, grad u provinciji Isfahan u Iranu) 1107. godine. Koliko je nama poznato, to je najstariji prepis ovog poznatog djela u svijetu", rekao je Hamza Lavić, viši bibliotekar u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Kulturna institucija
Iako Gazi Husrev-begova biblioteka u svom nazivu ima odrednicu da je biblioteka, ona je u suštini kulturna institucija koja pokriva mnogo širi opseg literature i izvora koji su veoma značajni za BiH, a i za Bošnjake koji žive na ovim prostorima u zadnjih 500 godina.
"Osim rukopisne zbirke koja predstavlja najznačajniju zbirku biblioteke, a koja se sastoji od blizu 11.000 kodeksa rukopisa, veoma značajne kolekcije biblioteke čine i arhivske kolekcije", kazao je Lavić.
Kada je riječ o arhivskim kolekcijama, tu su veoma značajna dva fonda, prije svega arhiv Islamske zajednice u BiH koji čuva kompletnu arhivsku dokumentaciju institucija Islamske zajednice od njenog službenog osnivanja 1882. godine pa do danas.
"To predstavlja veoma značajan izvor ne samo za izučavanje historije institucija unutar Islamske zajednice nego i generalno institucija na ovim prostorima u posljednjih oko 150 godina", pojasnio je.
Arhiva osmanskih dokumenata
Druga veoma važna kolekcija arhivskih zbirki je i kolekcija arhiva osmanskih dokumenata.
"Tu se radi o oko 20.000 pojedinačnih dokumenata koji potiču iz perioda osmanske uprave u BiH - od dolaska Osmanlija na ove prostore 1463. godine pa do kraja 1878. godine", rekao je Lavić navodeći da tu postoji više podkolekcija, a najznačajnija je podkolekcija vakufnama - njih oko 800, a koje govore o osnivanju i razvoju pojedinih vakufa u BiH koji su značajno doprinijeli općem društvenom i urbanom razvoju pojedinih gradova u BiH.
"Svaka vakufnama predstavlja rodni list određenog grada", poručio je.
U biblioteci je i komentar prve knjige Ibn Sine, centralne ličnosti u islamskoj intelektualnoj historiji u različitim oblastima.
Njegovo najpoznatije djelo iz oblasti medicine je djelo "Al-Qanun fi at-tibb", koje predstavlja pregled cjelokupnog medicinskog znanja vremena u kome je nastalo. Sastoji se od pet knjiga i u njemu su sistematizirane i definirane, u to vrijeme poznate grane medicinske nauke.
"Prepisano je u više primjeraka. Posebno su interesantni komentari na to djelo", rekao je Lavić.
Kur'an iz 1849.
U biblioteci se čuva i bogata zbirka prijepisa Kur'ana iz različitih perioda. U zbirci se posebno ističe rukopis koji je 1265/1849. godine prepisao Ahmad bin Muhammad al-Muhagir al-Dagistani al-Makki.
"Radi se o mushafu koji je posebno pripreman da bi drugi bili prepisivani iz njega, a kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka pri prevodu. Ima izuzetno bogatu kaligrafiju i ukrase. Predstavlja jedan od najznačajnijih kulturoloških blaga BiH. On je treća generacija prvog mushafa u islamu koji je sakupio halifa hazreti Omer", rekao je Lavić.
U biblioteci se nalazi i šest djela sačuvanih iz prve kolekcije biblioteke, a među njima je bilješka Gazi Husrev-bega da je uvakufio te rukopise.
Kompletna zbirka rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, s 10.585 rukopisnih kodeksa, upisana je na UNESCO-vu listu "Memory of the World" 2018. godine i jedina je zbirka te vrste koja je upisana na ovu prestižnu svjetsku listu iz Bosne i Hercegovine.
