Loader
Pronađite nas

"Ljudi ne razmišljaju o bolesti, dok im se ne dogodi": U Bosni i Hercegovini donorsku karticu ima 80.000 građana

U Federaciji BiH danas je isplata invalidnina

    Hoće li BiH uskoro ostati bez radne snage

    Ilustracija (Izvor: Piksabay)
    Euronews.ba/BHRT
    Objavljeno

    Potreba za radnicima u Sloveniji je velika. Brojna su deficitarna zanimanja. Među najtraženijim su zdravstveni radnici.

    ADVERTISEMENT

    Zabrinjavajući podaci o odlasku iz Bosne i Hercegovine na rad u inostranstvo. Samo u Sloveniju, godišnje, ode oko 15 hiljada radnika. Slovenačko tržište rada ima potrebe za raznim zanimanjima. Prethodnih nekoliko dana predstavili su kompanije i zanimanja u gradovima širom BiH. Ostajemo li bez radne snage?


    Vozač. Potom poslovođa voznog parka u firmi. To je put Dragana Blagojevića, radnika iz Banjaluke, koji je prošao tokom 10 godina rada u Sloveniji. Kaže, nije bilo jednostavno.


    “Tada sam otišao kao vozač. Nije bilo tako jednostavno kao sada. Bilo je na početku malo više truda. Trebalo je svega, više odricanja”, kaže Dragan Blagojević, djelatnik iz Banje Luk, piše BHRT.


    Potrebe tržistra rada u Sloveniji su slična, kao i u Bosni i Hercegovini, prenosi BHRT.


    “Pedijatrija nam je stvarno deficitarna. Onda specijalisti porodične medicine. Isto tako. Mi imamo u Mariboru 15.000 ljudi koja su bez doktora”, ističe Dom zdravlja u Mariboru Helena Blažun Vošner.


    Minimalna neto plata u Sloveniji za puno radno vrijeme je 902 eura. Prosječna 1.500 eura. Našim radnicima u Banja Luci predstavilo se 47 poslodavaca.


    “Puno ih je iz sektora države. Znači zdravstvo, dugotrajna opskrba, socijalno. Imamo promet i skladiščenje, predjelovanje djelatnosti. Turizam, gradbeništvo i tako dalje“, navela je Anka Rode, Zavod za zapošljavanje Slovenije.


    Od 2013. godine i početka primjene Sporazuma o posredovanju pri zapošljavanju između Slovenije i Bosne i Hercegovine izdate su ukupno 124.074 radne dozvole za Sloveniju.


    “Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na rad u navedenim državama, kao i domaća radna snaga u tim državama. Za osobe koje odlaze u inostranstvo mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH nemamo podatke jer te osobe nisu dužne nigdje da evidentiraju svoj odlazak.”


    Loši radni uslovi, niska primanja, politička nestabilnost te visok nivo korupcije glavni su faktori koji radnike iz Bosne i Hercegovine navode da traže bolji život i sigurniju budućnost za svoju porodicu u drugim zemljama. Istovremeno, tržište rada u BiH će se sve više oslanjati na uvoz stranih radnika.

    Možda će vam se svidjeti

    Usvojen Program ekonomskih reformi BiH 2025. - 2027.

    Ugovor između Ministarstva odbrane i kompanije ASFAT: Više od 2 miliona dolara održavanje borbene tehnike

    Krišto: Nezavisni odbor zadužen da raspiše konkurs za zamjenika direktora SIPA-e