U nastavku suđenja Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine u Bugojnu, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine Senad Dautović izjavio je da je na sjednicama Ratnog predsjedništva Bugojna bilo riječi o zarobljenicima i da se sjeća da je trebalo da budu prebačeni u Zenicu.
ADVERTISEMENT
Dautoviću, koji je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Bugojnu i član Ratnog predsjedništva, predočeni su zapisnici sa dvije sjednice iz avgusta 1993. godine, u kojima se navodi da je potrebno što prije dostaviti spisak ekstremnih zarobljenika koji će biti prebačeni u Zenicu.
U drugom zapisniku se, kako piše BIRN, ponovo navodi da je potrebno dostaviti spisak kako bi Ratno predsjedništvo zauzelo stav.
"Sjećam se da je raspravljano, trebalo je da dođe do transporta zarobljenika, jer su svi trebali da budu prebačeni u KPZ u Zenici", rekao je Dautović.
On je poručio i da misli da se pod ekstremnim mislilo na one koje je trebalo procesuirati, navodeći da se ne može sjetiti ko je na tome insistirao.
Na pitanja odbrane prvooptuženog Mlaće, advokata Sabine Mehić, Dautović je rekao da nije bio ni na jednoj sjednici Ratnog predsjedništva na kojoj je razmatrana likvidacija zarobljenika.
"Ne, sigurno nije bilo, ja bih se prvi usprotivio", rekao je svjedok, dodajući da nikad nisu dobili traženi spisak, niti je vidio neku odluku koja se toga tiče.
On je Mehićevoj rekao da je fratar Janko Ljubos, koji je bio uvažavan i uticajan, pokušavao, pod pritiskom porodica, spriječiti transport zarobljenika.
Na pitanja Edine Rašidović, advokata Selme Cikotića, Dautović je potvrdio da je u Bugojnu bila složena situacija i da je došao veliki broj izbjeglica, te su u Ratnom predsjedništvu rješavali logističke probleme.
Dautović je ranije osuđen na sedam godina zatvora za zločine u Bugojnu, te nije polagao zakletvu, jer je proglašen krivim za činjenično povezana djela.
Nekadašnjeg predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Dževada Mlaću optužnica tereti da je naredio ubistva hrvatskih zarobljenika, a bivšeg komandanta Operativne grupe Zapad bivše Armije BiH Selmu Cikotića da nije spriječio podređene da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.
Svjedok Zeir Mlivo rekao je da je 1993. godine bio predsjednik Izvršnog odbora u Bugojnu i da je povremeno prisustvovao sjednicama Ratnog predsjedništva.
Tužilac Mladen Vukojičić mu je predočio zapisnike sa sjednica na kojima je tražen spisak zarobljenika, ali je Mlivo rekao da se on toga ne sjeća.
Tužilac ga je podsjetio da je u istrazi rekao da je, ukoliko je nešto unošeno u zapisnik o čemu nije raspravljano na sjednici, to mogao narediti samo Mlaćo, jer je imao uticaj. Mlivo je potvrdio te navode.
Odbrani je rekao da Ratno predsjedništvo nije zauzelo neki stav o ratnim zarobljenicima.
Svjedok Ivan Klasić naveo je da je bio pripadnik HVO-a i da je zarobljen 25. jula, te ispričao da su sa stadiona "Iskre" u septembru vođeni na radove.
Klasić je rekao da je bio spisak od 50 ljudi i da je on bio među prvih 20 koji su odvedeni u Pajić Polje u Gornjem Vakufu.
"Tu boravimo u školi i svaki dan na radove, kopamo zemunice i rovove", rekao je Klasić, dodajući da je na njih pucano dok su desetak dana obavljali te radove.
Suđenje se nastavlja 21. januara.