Da med iz Bosne i Hercegovine teško pronalazi kupce na stranom tržištu zbog, kako tvrde domaći pčelari, lažnog proizvoda koji je dosta jeftiniji, govori i podatak da je izvoz lani išao puževim koracima.
ADVERTISEMENT
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) Bosne i Hercegovine, od januara do kraja novembra prošle godine domaći pčelari izvezli su med vrijedan 263.061 KM, što je čak 15 puta manje u odnosu na uvezene količine, koje su dosegnule 3,9 miliona KM, piše Glas Srpske.
Vodeća izvozna tržišta bila su Saudijska Arabija, zatim Jordan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Nešto manje količine otišle su na tržište Velike Britanije, Njemačke i Austrije, kao i u zemlje regije, dok je najviše uvezeno iz Hrvatske, Turske, Srbije, Bugarske i Mađarske. Ovakve poražavajuće bilance sve snažnije udaraju na egzistenciju pčelara u BiH, osobito u sezonama poput prošle, kada je suša desetkovala proizvodnju.
Predsjednik Saveza udruga pčelara RS Damir Barašin ističe da domaći pčelari uglavnom izvoze mala, luksuzna pakiranja meda.
"Glavno tržište su nam zemlje Bliskog istoka, a razlog našeg tankog plasmana je cijena, koja je u Evropi iznimno niska zbog velikih količina patvorenog meda, kojeg najviše ima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj", kazao je Barašin.
On je dodao da se pošten i savjestan pčelar teško može nositi s cijenama patvorenog meda.
Ističe i da su kontrole kvalitete meda jako slabe.
Prema njegovim riječima, kilogram domaćeg meda košta otprilike 25 KM. Klimatske promjene, koje su iz godine u godinu sve ekstremnije, priča pčelar Svetislav Nikolić iz Banje Luke, uvelike određuju godišnji prinos meda.
"S košnicama koje posjedujem lako mogu osigurati plasman na domaćem tržištu. Naše područje je u deficitu s medom, odnosno imamo manju ponudu u odnosu na potražnju, zato se kod nas i pojavljuje razni med. Tko je uspio izgraditi svoj imidž i na tržištu se pokaže da ima dobar med, lako proda svoje proizvode", kazao je Nikolić, koji se pčelarstvom bavi 44 godine.