Bosna i Hercegovina godišnje uveze hrane u vrijednosti od oko pet milijardi maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH. Uvoze se sve poljoprivredne kulture, a u velikim količinama i one koje se lako uzgajaju u državi. Zašto dominiraju uvozni proizvodi i da li BiH, država sa značajnim poljoprivrednim resursima, može proizvesti više hrane za vlastite potrebe?
ADVERTISEMENT
Na tezgama šarenilo. Ponuda raznolika. Na oko isto – po porijeklu različito. Domaće ili uvozno? Sve je teže prepoznati.
"Mi, nažalost, ne znamo porijeklo. Uglavnom ne kažu. Sve piše domaće, pa moraš tražiti nekoga kome možeš malo vjerovati", "Volim domaće, ovo sve uvozno je neispitano, to je prevara", "Mi svi hoćemo domaće. Ali mi se svi zavaravamo, jedino ako posadimo domaće, ovo ostalo", neki su od komentara građana.
Od Hercegovine do Turske, robe ima sa svih strana - kažu trgovci.
"Dođe i domaće robe. Hercegovačka. Evo špinat je odozdo iz Rakovice, kupus domaći, kelj. A ovo krompir, lukovi, paprike nisu, i paradajz, tikvice i patlidžan to je uvoz, to svi znaju da je uvoz", navodi trgovac Naila Alispahić.
Hrana iz uvoza preplavila je domaće tržište. To pokazuje i statistika Spoljnotrgovinske komore BiH. U 2025. godini, skoro četiri puta više povrća je uvezeno u BiH, nego što je država izvezla. Voća tri puta više, mlijeka i mliječnih proizvoda skoro dva puta više, dok je u BiH uvezeno 12 puta više mesa, nego što je izvezeno. Deficit u prehrambenom sektoru iznosi preko četiri milijarde KM.
"Mi kada polazimo od činjenice da BiH nema dovoljno proizvoda iz domena hrane i da nam je potrebno dosta sirovina za preradu, onda takav uvoz u ovom sektoru ne može se posmatrati kao prekomjeran. Uvoz kao takav se može posmatrati samo kod uvoza npr. vode, bezalkoholnih pića, pa i piva, voća i povrća i drugih proizvoda, kojih mi imamo dovoljno za naše potrebe", rekla je Amila Močević iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Bosna i Hercegovina ima preko 2.5 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. To je više nego dovoljno prostora na kojem bi se mogla uzgajati hrana za potrebe stanovništva, a da ostane i za izvoza - tvrde poljoprivrednici. Najveća prepreka tome je, poručuju, država. Da bi se više proizvodilo, potrebno je zaštiti domaću proizvodnju i poljoprivrednika - kategorični su.
"Kad imamo dovoljne proizvodnje - evo npr. mlijeka, imamo viškove nekih 20 miliona litara, koji ne mogu da se plasiraju, da se uvode prelevmani i carine na tu robu. Sporazumi su potpisani, CEFTA , ne može se kršiti, ali i ti sporazumi predviđaju neku zaštitu. Kad imate višak možete obustaviti uvoz, na način da uvedete prelevman i carinu pa da vaša roba bude konkurenta", istakao je poljoprivrednik Nedžad Bićo.
A da bi roba bila konkurentna, potrebno je mijenjati i potrošačke navike.
"Nažalost, ljudi porede naš sok koji je 100 posto voće, sa onim sokom koji dolazi iz uvoza, koji trun nema voća. Ovaj je kao jeftiniji - jeste zato što je hemija, a ovaj je prirodan", jasan je predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće" Admir Kapo.
Koliko će domaće hrane biti na tržištu, ne zavisi samo od proizvođača, već i od potrošača.
Svaka kupovina oblikuje sliku domaće proizvodnje - poručuju iz Udruženja.