ADVERTISEMENT

Konkretno, u primorskom gradu Alanji za 40.000 eura mogli ste kupiti manji stan u novoizgrađenom stambenom kompleksu s brojnim sadržajima. Međutim, 2022. godine Turska je postala najužarenije tržište nekretnina na svijetu, gdje su cijene nekretnina rasle i do 189 posto. Trenutno, rast cijena je usporio, a građani BiH biraju uglavnom luksuznije nekretnine.

Prema podacima Centralne banke Turske, Indeks cijena stambenih nekretnina (RPPI) u Turskoj u septembru je porastao mjesečno za jedan posto, te je zabilježio godišnji porast od 27,3 posto u nominalnim vrijednostima. Na području Antalije, Burdura i Isparte cijene su na godišnjem nivou porasle za 13,7 posto, dok na području Istanbula bilježe rast od 23,4 posto, piše Bloomberg Adria.

Mirza Seferović, vlasnik agencije Dom u Turskoj, za Bloomberg Adriju kaže da su do sredine ove godine cijene konkretno na turskom primorju bile u padu za nekih 40 posto u odnosu na prošlu godinu, međutim porastom potražnje kupaca iz Evropske unije, cijene gotovih stanova su blago porasle, posebno u Alanji. Ističe da je porasla i potražnja bh. građana, posebno za Alanju i Istanbul. Iako se očekivalo da će biti značajnija potražnja za nekretninama u Mersinu, koji je tri sata vožnje udaljen od Alanje, gdje su cijene povoljnije, a nedavno je otvoren i aerodrom, ona ipak nije tako snažna kao ranije.

Prema njegovim riječima, u nekih 80 posto slučajeva kupci iz BiH biraju luksuzne objekte, što je opravdano, jer takvi objekti ne gube na cijeni.

Rast ostalih troškova

Lejla Demir, manager prodaje u agenciji New Life Turkiye, za Bloomberg Adriju kaže da cijene nekretnina za stanove od 50 do 60 kvadrata u Alanji idu od 65.000 pa do 180.000. Cijene većih stanova idu od 90.000 do 300.0000 eura, zavisno od lokacije.

"U Mersinu su prosječne cijene za manje stanove cca 50.000 eura, a za veće 70.000 eura", dodaje Demir.

Pojašnjava da se cijene u Turskoj ne računaju po kvadratnom metru, već po položaju zgrade, pogledu (orijentaciji), sadržajima objekta, jer kupovinom stana postajete vlasnik zemljišta na kojem je objekt izgrađen te vlasnik svih zajedničkih sadržaja.

Pored cijene nekretnine, potrebno je platiti i druge troškove koji su također zabilježili blagi rast te iznose oko 3.000 eura, zavisno od same nekretnine. Seferović ističe da je najveća promjena kod kupovine nekretnine u Mersinu, gdje je ranije kod otvaranja računa u banci bilo potrebno ostaviti polog od 500 eura, međutim sada taj polog iznosi 3.000 eura i taj novac ostaje zamrznut tri mjeseca.

Turska se i dalje suočava s visokom inflacijom koja je u septembru na godišnjem nivou iznosila 49,3 posto. Demir kaže da to ne utiče puno na potražnju, koja je u posljednjem periodu zabilježila rast. 

Istog stava je i Seferović, koji ističe da inflacija nema velikog uticaja na kupce iz Evropske unije, koji Tursku biraju za penzionerske dane, jer im je život u Turskoj mnogo kvalitetniji.

"Inflacija u Turskoj utiče na lokalno stanovništvo, jer su u ovim regijama većinski investitori oduvijek dolazili izvana. Međutim u Mersinu, a od septembra u Alanji, primjetan je porast broja lokalnih kupaca, koji su prepoznali da su Antalijska i regija Mersina mnogo unosnije za dugotrajni povrat investicije - ipak treba uzeti u obzir da u Turskoj, koja je ogromna zemlja, imate veliki broj bogatih ljudi", naglašava Seferović.

Rusi i dalje najbrojniji kupci

Rastu cijena nekretnina uveliko su doprinijeli i državljani Rusije, jer su ih sankcije zbog invazije Kremlja na Ukrajinu natjerale da ulažu u inozemstvo, a također su tamo nastojali pronaći utočište i izbjeći mobilizaciju s obzirom na to da prema turskim zakonima kupci nekretnina mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo.

Turska je od 2018. godine uvela zakon da strani državljani mogu steći državljanstvo Turske kupovinom nekretnine u vrijednosti od minimalno 250.000 dolara, s tim što je od 2022. godine minimalni iznos povećan na 400.000 dolara. I prema podacima iz septembra Rusi zauzimaju prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Turskoj.

"Prije nekoliko mjeseci, Turska vlada je potpisala sporazum s Rusijom i Ukrajinom o ekstradiciji vojno sposobnih osoba. Nakon toga prodaja je poprilično opala, ali s tim sporazumom je porastao broj osoba koje kroz kupovinu nekretnine kupuju tursko državljanstvo, tako da broj kupaca iz ovih zemalja nije drastično opao", pojašnjava Seferović.

Dodaje da je antalijskoj regiji porastao i broj kupaca iz Velike Britanije, Njemačke, zemalja Beneluksa, Austrije, Poljske, Baltičkih zemalja i Skandinavije.

"U Mersinu prednjače kupci iz Libana i Jordana - jako bogati ljudi, dok u Istanbulu kupuju Iranci", dodaje.

Kada je riječ o očekivanjima za naredni period, Demir kaže da se krajem godine očekuje porast cijena nekretnina.

"To bi moglo uticati na potražnju. Međutim, očekujemo i određene promjene po pitanju boravišnih dozvola, što bi moglo doprinijeti tome da potražnja ponovo počne rasti'', zaključuje Demir.