ADVERTISEMENT

Rezultati ankete koju sprovodi Centralna banka pokazuju da je očekivana inflacija za ovu godinu veća za 0,1 procentni poen u odnosu na junski krug ispitivanja, dok su očekivanja za 2026. godinu smanjena sa 3,2 odsto.

"Važno je naglasiti da smanjenje inflatornih očekivanja ne znači pad cijena proizvoda i usluga, već usporavanje rasta očekivanih inflatornih pritisaka. U praktičnom smislu, to olakšava usklađivanje ponude i potražnje, te doprinosi efikasnijem donošenju ekonomskih politika", pojašnjavaju iz Centralne banke.

Posljedično, kako navode, jačaju očekivanja u pogledu rasta raspoloživog dohotka, što je često povezano s većim realnim rastom plata.

Iz Banke ističu da za privredu, stabilna inflacijska očekivanja znače veću predvidivost u poslovanju, investiranju i strateškom planiranju, te dodaju da u takvom okruženju, ukupna ekonomska klima postaje pogodnija za održiv rast i razvoj.

"Nastavak sprovođenja ankete o očekivanoj inflaciji je od ključnog značaja jer omogućava pravovremeno praćenje promjena u percepciji ekonomskih aktera, što pomaže donosiocima politika efikasnije reakcije i održavanje makroekonomske stabilnosti", dodaju iz Centralne banke.

U uslovima usporenog privrednog rasta i globalnih cjenovnih pritisaka, očekivana inflacija u BiH i dalje se nalazi u fokusu kao faktor koji utiče na donošenje ekonomskih odluka, od planiranja potrošnje do kreiranja monetarne politike.

Njena kretanja mogu ukazivati na povjerenje javnosti u pogledu budućih ekonomskih uslova, ali i uticati na donošenje odluka u privatnom i javnom sektoru.

Centralna banka kvartalno sprovodi anketu o inflatornim očekivanjima, u skladu s rastućim interesom domaćih i stranih institucija, dok su učesnici ankete i dalje predstavnici finansijskog sektora – komercijalne banke i osiguravajuća društva, a cilj ankete je da pruži vrijedne uvide u percepciju i očekivanja različitih aktera u ekonomiji.