Radnici bez zanimanja, profesor razredne nastave, diplomirani ekonomista, pomoćni radnik, prodavač, obućar, diplomirani pravnik, profesor matematike, vaspitač, medicinska sestra, to su samo neka od zanimanja za koja su poslodavci u Republici Srpskoj iskazali potrebu u 2024. godini.
ADVERTISEMENT
Naime, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u sklopu redovnih aktivnosti krajem 2024. godine proveo istraživanje tržišta rada čiji je cilj prikupljanje podataka od poslodavaca o zapošljavanju u 2024.godini i potrebama zapošljavanja u 2025. godini te kretanjima na tržištu rada u RS.
Iz Zavoda za zapošljavanje RS su za Euronews BiH istakli da se već sada može reći da će u 2025.godini najtraženija zanimanja biti za radnicima u okviru trogodišnje i četvorogodišnje srednje stručne spreme.
“Dvadesetak zanimanja, koja predstavljaju skoro 58% ukupnih planova zapošljavanja radnika u 2025 godini, su prodavač-trgovac, konobar, pomoćni radnik u proizvodnji, stolar, kuhar, radnik za jednostavne poslove, obućar, bravar, vozač teretnog vozila, tesar, zavarivač-varilac, programer, mehaničar elektroničar – mehatroničar – cnc operater, zidar, medicinska sestra – tehničar, armirač, dostavljač, pekar, obućarski radnik – šivač gornjih dijelova obuće, vozač putničkog automobila, tapetar”, navode iz Zavoda za zapošljavanje RS za Euronews BiH.
Kada je u pitanju visoka stručna sprema i naredni viši stepeni, kao najtraženije zanimanje za 2025.godinu se navodi zanimanje programeri i doktori medicine.
Potreba za zapošljavanjem 13.195 radnika
“Kada su u pitanju radnici za koje su poslodavci iskazali naviše interesovanja za 2024.godinu, raspolažemo egzaktnim pokazateljima koji kazuju da su u toku godine poslodavci iskazali potrebe za zapošljavanjem 13.195 lica”, kazali su nam iz Zavoda za zapošljavanje RS.
Prema područjima rada, najveći broj traženih radnika je iz oblasti osnovnog i srednjeg obrazovanja, obućarske i tekstilne industrije, ugostiteljstva, građevinarstva, prehrambene i prerađivačke industrije, zatim iz oblasti medicine, proizvodnje i distribucije električne energije, visokoškolskog obrazovanja, djelatnosti bolnica, predškolskog obrazovanja, te bankarstva.
Prema stručnoj spremi, najveći broj potreba se odnosio na radnike sa VSS, 6.027, zatim na kvalifikovane radnike, 2.815, radnike sa SSS, 1.528, PK radnike, 1.316, nekvalifikovane radnike, 1.164, kao i VŠS - 192.
Radnici bez zanimanja je najčešče zanimanje za koje su poslodavci iskazali potrebu. Kako kažu iz Zavoda za zapošljavanje, potrebno je 1.164 takvih radnika. Zašto je to tako?
“Pretpostavka je da poslodavci prilkom podnošenja prijave potrebe za radnikom ne mogu precizirati za kojim zanimanjima imaju potrebu, odnosno formalno zanimanje nije ključno pri obezbjeđivanju radne snage, već se baziraju na znanja i vještine radnika, te u skladu sa tim popunjavaju prijavu potrebe za radnikom”, kažu iz Zavoda za zapošljavanje RS.
Traženi profesori razredne nastave
Osim ovih radnika, postoji potreba za 799 profesora razredne nastave, 450 diplomiranih ekonomista, 414 pomoćnih radnika, 400 prodavača, 314 obućara, 311 diplomiranih pravnika, 281 profesor matematike, 280 vaspitača. Poslodavci su iskazali potrebu i za 260 medicinskih sestara - tehničara, 234 profesora fizike, 224 konobar KV, 191 profesor srpskog jezika, 189 ljekara, 175 ekonomskih tehničara, 165 vozača teretnih kola 165.
“Profesor razredne nastave je zanimanje koje je bilo najtraženije kada su u pitanju prijave potrebe za radnicima, međutim ovaj podatak nije najrelevantini uzimajući u obzir da obrazovne ustanove imaju dosta radnika angažovanih ugovorom o radu na određeno (do kraja školske godine) i da su vrlo česte konkursne procedure, dakle velika je fluktuacija ovih kadrova. Takođe, učestalost potrebe za ovim zanimanjem je i iz razloga što obrazovne ustanove poštuju Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kada je u pitanju zakonska obaveza prijave potrebe za radnicima na obrascu E 2, i vrše redovno prijavljivanje, za razliku od nekih poslodavaca koji ne prijavljuju redovno svoje potrebe”, pojašanjavaju iz Zavoda za zapošljavanje RS.
Očekuje se nastavak negativnog trenda
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS, u razgovoru za Euronews BiH kaže da je u ovom trenutku veoma teško procijenjivati koliki je nedostatak radne snage, ali da se taj broj već kreće blizu desetak hiljada.
“Međutim, ono što je zaista zabrinjavajuće je da se prema svim demografskim istraživanjama i kretanjima radne snage očekuje da u par godina nedostatak radne snage veoma brzo bude blizu 100.000, kada govorimo o cijeloj BiH, i to 60.000 u Federaciji BiH i 40.000 u RS. Ako ne budemo ubrzali proces prilagođavanja negativnim trendovima, a tiče se povećavanja broja radnih dozvola, izgubićemo korak u konkurencijskoj trci u privredi”, rekao je Škrebić.
On kaže da je širok spektar kada govorimo o profilu radnika koji nedostaju poslodavcima u RS.
“Ono što se može vidjeti po izdavanju radnih dozvola, najviše izdatih radnih dozvola je u građevinarstvu, zatim prerađivačkoj industriji, a nakon toga je ugostiteljstvo. Međutim, ono što je zaista specifično i prema nekakvim podacima koje imamo iz ranijeg perioda, jeste da zaista postoji nedostatak radne snage od nekvalifikovanih radnika, pa čak do visokostručnih radnika, odnosno inžinjera. Ako navodimo kojih radnika najviše nedostaje, to je sigurno onih u građevinarstvu, majstora, KV/VK radnika”, izjavio je Škrebić.
Podsjetio je da je u prethodnom periodu zabilježen veliki odliv radne snage prema Njemačkoj, Austriji, Italiji, Hrvatskoj i Sloveniji. S druge strane, loša demografska situacija, odnosno negativna demografska slika, je također dovela do toga da je i uškolama dosta manje djece.