Nestabilna geopolitička situacija i inflacija, okidači su za povećano i sigurno ulaganje novca. Na prostoru Bosne i Hercegovine građani najviše ulažu u nekretnine, a u posljednje vrijeme mijenjaju i navike, pa se sve češće odlučuju za ulaganje u investiciono zlato.
ADVERTISEMENT
Nameće se pitanje, šta bolje čuva vrijednost novca nekretnine ili zlato?
Upravo se nekretnine smatraju dobrim načinom zaštite od inflacije jer vrijednost nekretnine raste sa inflacijom.
Iako je inflacija usporila, cijene nekretnina kontinuirano rastu.
Provjerili smo, ko podiže cijene i kako se trenutno kreću na tržištu?
"Investitori su podgli cijene. Kada sam počeo raditi prije 25 godina, tada je cijena stambenog prostora iznosila najviše do 2.000 KM po kvadratnom metru, novogradnja. Starogradnja je tada bila oko 1.500 KM po kvadratu.
Sada te cijene idu i do 5.000 pa i 6.000 KM. Međutim, problem je u tome što oni koji nude stanove, oni su ti koji određuju nerelane cijene. Sve je haos", riječi su Manojla Popovića vlasnika jedne od najstarijih agencija za prodaju nekretnina na području Banjaluke.
Cijene nekretnina zavise od nekoliko faktora. Prvobitno od lokacije, spratnosti, stanja same nekretnine ali i od toga da li je u pitanju starogradnja ili novogradnja.
Za kvadratni metar novog stana u centru Banjaluke morate izdvojiti od 4.000 do 5.000 KM.
"Cijena stare gradnje se kreće od 2.500 do 3.000 KM, zavisno od toga da li se u taj prostor ulagalo, da li je renoviran ali pored svega toga mnogo, zaista mnogo, znači lokacija", pojasnio je Popović.
Ipak, naš sagovornik smatra da cijene nisu realne uz ocjenu da će rasti i dalje.
Dominantni kupci
"Trenutna situacija u svijetu kao i sam haos koji vlada, mnoge ljude usmjerio je da razmišljaju o povratku u svoju rodnu grudu, grad ili selo, pogotovo oni ljudi koji imaju određeni kapital i sredstva. Oni se vraćaju i oni su naši glavni kupci, žele da se osiguraju. Zovu nas sa svih strana svijeta od Amerike do Evrope. Za njih, trenutne cijene na tržištu nisu skupe jer tamo odakle oni dolaze, te cijene su daleko više. Ako ne troduplo, duplo je sigurno jeftinije u odnosu na zemlje gdje su nastanjeni", kazao je Popović.
Za stotinu kvadrata 500.000 KM
Na pitanje, da li se isplati danas ulagati u nekretnine za čitaoce Euronews.ba naš sagovrnik ima jedan savjet:
"Sve zavisi ko šta želi. Isplati se kupovati placeve i kuće oko grada jer u gradu ulagati pola miliona maraka za stotinu kvadrata stambenog prostora ili 600.000 KM, to je van pameti, za svakoga. To je užasno skupo", poručio je Popović.
Ilustracija (Izvor: Pixabay)
Najskuplja nekretnina koju je prodao tokom ove godine, bio je stan od 98 kvadratnih metara vrijednosti 500.000 KM, klijentu koji je došao iz inostranstva. Prodaja ovako skupih nekretnina, kaže da je rijetka.
Za njega je investiranje u nekretnine, kako je rekao "siguran kapital".
Investiciona kultura
Investiranje u nekretnine na području ne samo Bosne i Hercegovine već zemalja Zapadnog Balkana, tradicionalno je opšteprihvaćeno jer se u takvom ulaganju vidi sigurnost. To se može vidjeti i ako mjerimo stepen vlasništva, koji je daleko veći u odnosu na neke druge zapadne ekonomije, kada govorimo o našem regionu.
Zašto je to tako, pitali smo ekonomskog analitičara Admira Čavalića.
"Ranije, naši građani nisu imali alternativne oblike štednje ili im je te oblike štednje neko mogao oduzeti, a da ne govorimo o berzanskom investiranju, hartijama od vrijednosti i slično. To nije u investicionoj kulturi našeg građanstva. Sasvim je razumljivo zašto se pretjerano investira odnosno čuva bogatstvo i štedi, jer je štednja druga strana investicije u nekretnine. Zbog toga sam ubijeđen da će dugoročno rasti cijena nekretnina na području BiH. Nemamo razvijene berze niti tradiciju investiranja u zlato i druge plemenite metale", pojasnio je Čavalić.
Sve popularniji oblik čuvanja novca jeste kupovina investicionog zlata. Tu se ubrajaju poluge, kovanice, novčići i dukati, s tim da je potrebno naglasiti da nakit nije forma investicija jer on ima drugu svrhu.
Vrijednost investicionog zlata posljednjih pet godina porasala je za 115 odsto. Trenutna cijena na svjetskom tržištu iznosi 2.560,53 eura za uncu (31,103 grama) ili 5.121,06 KM. Kilogram zlata iznosi 82.323,01, odnsono 164.646,02 KM.
Ne treba izostaviti činjenicu kako je u martu ove godine, cijena zlata dostigla istorijski maksimum.
Na području Bosne i Hercegovine ne postoje specijalizovane trgovine za prodaju investicionih metala. Investiciono zlato u vidu zlatnih pločica ili dukata možete kupiti isključivo u zlatarama.
Provjerili smo i trenutne cijene u zlatarama. Pa, tako za zlatnu pločicu težine 2,5 grama, morate izdvojiti 700 KM, dok za 5 grama ta cijena iznosi 1.400 KM. Interesantno je da zakonodavstvo BiH za razliku od Hrvatske još uvijek ne prepoznaje adekvatno investiranje u plemenite metale.
Čak i tržište kriptovaluta je nedostupno većini građana, jer ne postoji zakonodavni okvir.
Zlato u istom rangu sa kriptovalutama
Rast cijene zlata prati kriza ali i pad povjerenja u konvencionalni novac, kada se više vjeruje investicionom zlatu.
"Naši građani nisu dovoljno upućeni i ne mogu dijeliti sudbinu ostatka svijeta u smislu da imaju mogućnost kupovine i dostupnosti investicionog zlata. Cijenu investicionog zlata diktira klasična ponuda i potražnja.
Potražnja raste ukoliko pada povjerenje u valute ne samo u američki dolar već i u britansku funtu i evro.
Ukoliko se očekuju krize, npr. eklatantan primjer te krize je inflacija, onda ulagači mogu odlučiti da svoje vrijednosti čuvaju i u nekim drugim oblicima. To investiciono zlato, potrebno je posmatrati u istom rangu sa kriptovalutama ili podrumima vina ili unikatima, to je samo različita forma", zaključio je Čavalić.
Investiciono zlato (Izvor: Pixabay)
Da li je zlato atraktivno kao siguran čuvar kapitala, ovaj analitičar kaže: ''jeste, to je civilizacijski najatraktivniji način čuvanja i najviše odaje povjerenja od pračovjeka, starog Egipta do danas. Zlato se koristi kao medijum čuvanja vrijednosti.''
Budućnost ulaganja
U nedostatku znanja ili informacija, novi potencijalni investitori često nisu sigurni kako i na koji način mogu sačuvati vrijednost novca. Informacje su zlata vrijedne ali univerzalo pravilo za uspjeh još uvijek
ne postoji. Iznova nameće se pitanje šta je budućnost ulaganja?
Ekonomski stručnjaci ističu važnost diversifikacije, odnosno spoj tradicionalnih i modernih oblika ulaganja.
"Mislim da je diversifikacije vrlo bitna u današnjem svijetu. Što znači da bi bilo dobro za svakog investitora da određeni dio ulaganja drži u konvencionalnom obliku, dakle banke i osiguravajuća društva sa
minimalnim prinosom. Dio ulaganja da se usmjeri na investiciono zlato i plemenite metale, to može biti i platina, srebro ili bronza, zatim dio u nekretnine i novcu, ali u različitim valutama. Posljednji dio odnosno, pet do deset odsto, da se uloži u hazardna ulaganja kao što su kriptovalute", smatra Čavalić.