Ekonomski pokazatelji i precizni podaci u domeni vanjske trgovine jasno govore o tome zašto moramo nastaviti još snažnije put prema Europskoj uniji, a ne nekim drugim savezima
Iako je ključno vanjskopolitičko određenje BiH pripadnost zapadnom krugu država, konkretno Europskoj uniji, a posebno kroz potrebu snažnije ekonomske integracije, što bi dodatno poboljšalo konkurentnost naše privrede koja, podsjećamo, ionako izvozi više od 70 posto svojih roba i usluga na tržište EU-a, u posljednje vrijeme u javnom prostoru mogu se pročitati i vijesti koje diskutuju kakvu bi ekonomsku korist za BiH donijela povezanost sa blokom BRICS, piše Večernji list BiH.
Na stranu činjenica da europsko pravno postignuće i regulativa garantuju najveći oblik poštovanja ljudskih i radničkih prava, djelotvoran sistem socijalne zaštite, tržišna koje potiče inovativnost, razmjenu znanja te jačanje produktivnosti, takve vijesti ipak pronađu svoje korisnike, a nije nevažno spomenuti i da dio građana i u ispitivanju javnog mišljenja iskazuje svoje protivljenje ulasku u EU. No, na trenutak zanemarimo politički kontekst i bavimo se samo brojkama, onim preciznim ekonomskim pokazateljima koji na ilustrativan način govore o tomu kakvu korist kao društvo imamo od EU-a, a kakvu od BRICS-a. Osnovni je zaključak kako upravo približavanje EU-a i trgovinska razmjena s njim jača naš životni standard u najvećoj mjeri, što se ne bi moglo reći za neke druge saveze. O tematici vanjske trgovine nedavno je objavu imao makroekonomski analitičar, dekan i predavač na Sarajevo School of Science and Technology dr. Faruk Hadžić, koji nam je i ustupio grafički prikaz iz kojega je vidljivo kako ogromnu prednost ima trgovina s Europskom unijom, prenosi Večrnji list.
Hadžić podsjeća kako je u posljednje vrijeme tema “pristupa” geopolitičkom bloku BRICS sve više zastupljena u našem javnom prostoru. Gledajući na dugotrajni proces pristupa EU, koji ima perspektivu, ali uz ispunjavanje jasnih uvjeta, vjerovatno određeni politički centri gledajući u BRICS vide priliku za ostvarivanje određenih interesa, dodaje on.
"Ako se nastranu ostavi politička dimenzija, a promatra ekonomska kroz trgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine sa zemljama EU-a i zemljama BRICS-a, situacija je vrlo jasna kakvu bi korist našoj državi donijelo udaljavanje od EU-a, a približavanje BRICS-u - naglasio je Hadžić koji je zatim prezentirao podatke za 2023. godinu, iako su podaci još lošiji u ovoj godini. U 2023. godini, ističe, Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupni izvoz od 16,7 milijardi KM. Od tog iznosa, oko 12,2 milijarde (73%) izvezene su u zemlje članice EU-a, dok je oko 223 milijuna KM (1,34%) izvezeno u zemlje članice BRICS-a", naveo je Hadžić.
"Dakle, u Brazil, Rusiju, Kinu, Indiju, Južnu Afriku, Iran, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate izvezli smo 1,34% našeg ukupnog izvoza - objasnio je Hadžić. Kada je u pitanju uvoz u 2023. godini, ukupno smo uvezli 27,8 milijardi KM u našu državu, od toga iz EU-a oko 16,4 milijarde KM (59%), dok smo uvezli iz zemalja članica BRICS-a oko 4 milijarde KM (14,5% ukupnog uvoza). Kada drugačije prepakiramo ove brojeve, na lako razumljiv način, onda se to može pokazati kao na infografici. U prijevodu, kako je istaknuo Hadžić, na svakih 100 KM koje uvezemo iz EU-a mi u EU izvezemo 73 KM naših proizvoda, dok na svakih 100 KM koje uvezemo iz zemalja članica BRICS-a mi njima vratimo 5,50 KM", istakao je on.
"Neka svako razmisli šta bismo to ekonomski dobili udaljavanjem od EU-a i približavanjem BRICS-u te što bi se dogodilo s našom ekonomijom ako bismo trgovinski značajno smanjili razmjenu s EU-om", zaključio je ovaj ugledni makroekonomski analitičar.
Prednost ulaska u EU
Dobre brojke u vanjskoj trgovini s Europskom unijom nastavljaju se i u ovoj godini, međutim ono što je još važnije je činjenica da Europska unija ima namjeru Bosni i Hercegovini, samo kroz Plan rasta, pružiti milijardu eura podrške, a uz to joj i omogućiti postupno uvezivanje s jedinstvenim tržištem koje nadmašuje 447 milijona kupaca. Na nama je da se što prije prilagodimo standardima, a nagrade će biti višestruko vrjednije i osjetit će ih svaki stanovnik ove države kroz snažniji životni standard, veća primanja, bolje prilike za lični i profesionalni razvoj.