ADVERTISEMENT

Ovo je rečeno tokom prezentacije Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom u 2024. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Vrijednost izvoza je bila 16,5 milijardi KM i manja je za 3,64% u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35%. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini.

Pad izvoza je bio neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera, rečeno je na prezentaciji.

„Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja. Njemačka privreda, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine“, rekao je Vjekoslav Vuković, predsjednik STKBiH.

Prezentacija STK BiH (Izvor: STKBiH)

Izvoz je i dalje usmjeren prvenstveno na tržište EU, na koje se plasira 72,6% od cjelokupnog izvoz. U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU za 3,21% u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji spoljnotrgovinski partner BiH je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 milijardi, a nakon Hrvatske su Srbija (12,85%), Njemačka (11,04%), Slovenija (8,57%) i Italija (7,59%). Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106%) i Njemačka (97%).

Šta je BiH najviše uvozila, a šta izvozila?

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su: izolovana žica (685,4 miliona KM), električna energija (669,8 miliona KM), željezne ili čelične konstrukcije (567,1 miliona KM), dok je BiH najviše uvozila naftna ulja (2,4 milijarde KM), osobne automobile (1,3 milijarde KM) i lijekove (769,6 mil. KM).

U većini sektora privrede zabilježeno je smanjenje izvoza, a povećanje uvoza. Najveći pad je zabilježen kod izvoza električne energije (37%), dok agroindustrijski i prehrambeni sektor imaju najveći deficit od 3,9 milijardi KM, što je rezultat izvoza u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM.

„BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode te upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno pomoću raznih alata kontrolisati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije“, rekao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor su 2024. učestvovali sa više od 42%, što, gledajući strukturu bh. industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Automobilska industrija je ostvarila izvoz u vrijednosti od 678, 5 miliona KM, što je povećanje od 59,7 miliona KM ili 10% u odnosu na 2023. godinu. Takođe, pozitivna kretanja bilježi i namjenska industrija koja je u ostvarila izvoz od 561,5 miliona KM, što je povećanje od 153,4 miliona KM ili 38%.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja se suočava s izazovima male ekonomije i niske razine trgovinske otvorenosti, izuzetno je važno stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na globalnoj sceni, navode iz STKBiH.

U 2025. godini, kako su istakli predstavnici STKBiH, ključno je intenzivirati saradnju između komorskog sistema i vladinih institucija kako bi iznašla najbolja riješenja za izazove koje donosi zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima snabdijevanja.