ADVERTISEMENT

Na dan bojkota brojni mediji iz svih gradova Bosne i Hercegovine provjeravali su kakvo je stanje u tržnim centrima, supermarketima i manjim prodavnicama, a moglo se vidjeti da uobičajene gužve nije bilo. Ipak, iz poreznih uprava Federacije BiH i Republike Srpske sljedećeg dana stigli su izvještaji prema kojima promet je na dan bojkota bio povećan.

Šta su trebali dostaviti porezne uprave?

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović rekao je za Euronews BiH da bi porezne uprave trebale objaviti detaljnije podatke o prometu u trgovinama na malo ako ni za šta drugo, onda zato što se prvi put pojavila kritična masa ljudi koji podržavaju akciju i jer je ta akcija od interesa za sve građane i potrošače.

"Ono što je pitanje što bih ja očekivao da će uraditi, da daju broj fiskalnih računa koliko ih je bilo tri petka unazad. Ne samo jedan, nego tri petka u odnosu na četvrti petak januara kada je bio proglašen bojkot. I drugo, fokus bi trebao biti na prehramene prodavnice, dakle prodavnice sa prehramenim artiklima, benzinske pumpe i ugostiteljske usluge. Jer ako je neko kupio auto u petak, to nema nikakve veze sa bojkotom", kazao je.

Pavlović je naglasio da njegov utisak da je dobro da se taj bojkot organizovao, da je dobro da se građani pobune za one stvari koje njih brinu, sekiraju, smetaju.

"Naravno, ni jednoj vlasti ne odgovara i ne treba da ljudi budu organizovani kao grupe ili kao ljudi koji protestuju zbog nečega. Jer je najlepše kada se niko ni zbog čega ne buni i njima divno, niko ih ništa ne pita, oni rade šta hoće. i situacija koju imamo u Srbiji to pokazuje", zaključio je Pavlović.

Šta su dostavili Porezne uprave?

Podsjećamo, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je dan poslije bojkota predstavila podatke o prometu na nivou ovog entiteta, a iz kojih se vidi da je promet veći za oko 52 miliona KM u poređenju sa danom prije bojkota. Iz izvještaja Poreske uprave Republike Srpske vidjelo se da je promet povećan za oko 17 miliona KM.

Nakon prvih izvještaja poslali smo upite Poreznoj upravi FBiH i Poreskoj upravi RS od kojih smo zatražili detaljnije pojašnjenje izvještaja o prometu za 31. januar. Iz Porezne uprave FBiH su nam kazali da na naš upit ne mogu odgovoriti te da nisu nadležni za dalje analiziranje podataka koje su već predstavili.

Iz Poreske uprave RS su ipak napravili određenu analizu koja ipak ne prikazuje realan utjecaj bojkota.

U odgovoru na upit Euronews BiH razdvojili su podaci na informacije o prometu preko fiskalnih kasa u RS u djelatnosti trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala i informacije o prometu u djelatnosti Pružanje smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hoteli i ugostiteljstva i ostale uslužne djelatnosti. Dakle, ponovo bez konkretnih informacija o trgovačkim lancima i slično.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Euronews BiH kazao da kada su se pojavila saopćenja poreznih uprava oko prometa na dan bojkota, prva njegova reakcija je bila žaljenje što porezne uprave u Bosni i Hercegovini toliko zaostaju, tehnološki i stručno, da ne mogu ponuditi isti obim podataka kao uprave u Hrvatskoj gdje se u realnom vremenu izvještavalo o rezultatima i drugim zemljama gdje se jasno vidjela razlika.

"Međutim, činjenica da sve do sada praktično odbijaju ponuditi iole prihvatljivu analizu podataka o prometu koji bi nam bar neku sliku rezultata mogli dati, jer ne vjerujem da ne mogu ništa analizirati iz svega. To navodi na zaključak da skoro dolazimo do neke vrste afere gdje poreske uprave iz njima poznatih razloga kao da žele obeshrabriti građane i stvoriti lažnu sliku da je bojkot beskoristan i nije uspio, što smo vidjeli da nije slučaj jer golim očima se mogli vidjeti prazni trgovinski objekti", poručio je.

Novi bojkot u Bosni i Hercegovini

Gavran je naveo da je jasno da promet jeste bio smanjen.

"Zašto one (poreske uprave - op.a.) insistiraju na tome da nije i pokušavaju prikazati podatke zbirno, zajedno s podacima koji nemaju apsolutno nikakve veze sa ovim bojkotom, navodi na zaključak ili da je riječ o tome što jednostavnost je njihova preferencija da ima što više prometa i što više poreza i da ih ništa drugo ne interesuje. Ili se možda javlja neki strah vlasti da, ako građane shvate da se po jednom pitanju mogu uspješno organizovati i nešto postići da će onda početi konačno nakon decenija pasivnosti da protestuju i radi mnogi drugih stvari koji su odavno trebali protestovati. Ili jednostavno u poreskim upravama imamo ljude koji ni tehnološki, ni stručno, ni zdravom logikom nisu u stanju odgovoriti na interes javnosti i medija na način kako bi to bilo normalno", kazao je.

Nakon prvog bojkota, već je najavljen sljedeći koji se planira za petak i subotu (7. i 8. februar).

Na pitanje da li bi rezultati predstavljeni od strane poreskih uprava mogli obeshrabriti građane, Igor Gavran je kazao da se iskreno nada da će građani ignorisati ove izvještaje koji, kako kaže, ne pomažu bilo čemu.

"S druge strane, nadam se i da oni koji nisu imali povjerenja i nisu učestvovali u bojkotu, da su sami osjetili određeni vid sramote zbog odstustva solidarnosti, kada su vidjeli da je ipak odziv bio jako dobar i da je ipak toga bojkota bilo i da će ovaj put odlučiti više njih da bude solidarno čak i ako nisu optimisti i da daju priliku da nešto postignemo i također vide reakcije u susjedstvu. Recimo, u Republici Hrvatskoj itekako se neke stvari dešavaju. Nadam se da će vidjeti da su gubici trgovaca zaista značajni, da cijene počinju da se smanjuju. Sve to nam ukazuje da svakako treba napraviti dodatni napor, nije to nikakav preveliki napor naravno i da treba pokazati da nismo potpuno pasivni. Ako sada propadne, onda će to biti jasna poruka trgovcima da mogu nastaviti da nas pljačkaju i iživljavaju se i onda možemo da dignemo ruke od bilo kakve nade", zaključio je Gavran.