Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uoči Nove godine donijela je nesvakidašnju odluku o minimalnoj plati, samim time i posljedice mogu biti nesvakidašnje. U dugo vremena nije donijeta odluka koja je izazvala veće kritike struke i esnafskih udruženja, ali i žučniju raspravu.
ADVERTISEMENT
Minimalna plata od 1.000 KM u FBiH ranije se direktno dovodila u vezu s usvajanjem reformskih zakona koji smanjuju fiskalno opterećenje, ali to je izostalo. Odluku su pozdravili sindikati, kao i šira javnost.
Poslodavci su kazali kako je ovo put u propast, a Vijeće stranih investitora u BiH oštro je reagiralo posebno ističući kako ova odluka povećava troškove poslodavcima za više od 600 KM po radniku te dugoročno šteti radnicima, naročito onima s najmanjim primanjima.
Nikšić: Kome je puno nek traži banana države
Ipak, ne vjerujemo da su očekivali reakciju kakvu su dobili od federalnog premijera Nermina Nikšića. "Oni investitori kojima je plata od 1.000 KM prepreka za investiranje slobodno trebaju tražiti neke 'banana' države", poručio im je Nikšić sa svog FB profila. Poprilična promjena u načinu komunikacije između ova dva tabora.
Ministar finansija Toni Kraljević misli kako ovakva odluka otvara brojna pitanja i izazove, posebno za poslodavce u smislu predvidivog i održivog poslovanja, ali da će dugoročni pozitivni efekti sigurno nadmašiti prvobitne poteškoće. On pozitivne efekte vidi i kroz utjecaj na smanjenje odliva radnika i jačanje ekonomske stabilnosti zemlje, prenosi Bloomberg Adria.
Domljan: Najbolje povući odluku
Uredba ne uzima u obzir ogromne disparitete u plaćama javnog i privatnog sektora ni disparitete po kantonima, djelatnostima i nadasve profesijama, kao glavne probleme navodi profesor Vjekoslav Domljan, makroekonomista i rektor SSST.
"Najbolje bi bilo da Vlada povuče uredbu prije no što počne proizvoditi negativne posljedice i donese propis koji će voditi računa o socijalnim potrebama radnika i njihovih obitelji i ekonomskim faktorima firmi tj. uz punu suradnju sindikata i poslodavaca te uz obavezno konsultiranje tuzemnih i inozemnih eksperata", izjavio je za Bloomberg Adriju Domljan.
Federalni zastupnik SzBiH i ekonomista Admir Čavalić smatra da ovakva odluka može dovesti do otkaza, posebno onih na marginama tržišta rada, zatim jačanje sive ekonomije, zatvaranje nekih kompanija, kao i veći pritisak na budžete na različitim nivoima vlasti. Problem je i metodologija usvajanja ove mjere, kaže kako je sve pogrešno - bez analize, procjena, bez konsultacija, bez razumnog roka donošenja, uz preglasavanje u Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Čavalić: Nisu sprovedene fiskalne reforme
"Vlada FBiH nije sprovela fiskalne reforme. Tako da će sada minimalna bruto plata biti blizu one u Hrvatskoj - koja ima daleko razvijeniju ekonomiju. U praksi to znači izuzetnu promjenu ponašanja u privredi i anticipaciju viših plata, naročito u javnom sektoru", kaže za Bloomberg Adriju Čavalić.
Po novom u 2025. godini minimalna bruto plata u FBiH iznosi 1.744 KM, dok je minimalna bruto plata u Hrvatskoj 1.891 KM - 147 KM razlike.
Hronologija događaja
Rasprava o iznosu minimalne plate u FBiH traje već godinama, a zamjenik premijera Vojin Mijatović dizanje minimalne plate na 1.000 KM bio je najavio za kraj 2023. godine.
Ta je najava tada sadržavala i usvajanje reformskih fiskalnih zakona, koji bi s promjenom metodologije donijeli i manji realni skok minimalne plate. Poslodavci su u to vrijeme žonglirali s 60 hiljada otkaza kao mogućoj posljedici takve odluke.