Menšura je svečani dokument kojim se potvrđuje da je osoba kojoj se dodjeljuje izabrani reisu-l-ulema, da je izabran legalno i časno i da je šerijatski ovlašten da obavlja svoju dužnost, te da za obavljanje vjerskih dužnosti putem murasele ovlašćuje muftije, imame, muallime, muderise i vjeroučitelje.

Menšuru reisu Grabusu uručio je predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić, a svečanosti su prisustvovati predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjednik Uprave za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) Safi Arpagus, brojni drugi predstavnici diplomatskog kora, značajnih međunarodnih islamskih institucija, članovi izbornog tijela, vjerski velikodostojnici, ugledne javne ličnosti i visoki zvaničnici Islamske zajednice.

Nedžad-ef. Grabus, koji je u vrijeme izbora obavljao dužnost sarajevskog muftije, izabran je za reisul-ulemu 10. oktobra 2026. godine, za mandatni period od 2026. do 2033. godine. Funkciju reisu-l-uleme preuzima nakon okončanja drugog mandata dr. Huseina-ef. Kavazovića. Prema Ustavu Islamske zajednice, reisul-ulema se bira na sedam godina, uz mogućnost još jednog izbora, odnosno najviše dva mandata.

Dodjela menšure predstavlja centralni čin uvođenja novoizabranog reisu-l-uleme u dužnost. Njome se potvrđuju zakonitost njegovog izbora i šerijatska ovlaštenja, uključujući pravo da ovlašćuje druge vjerske službenike za obavljanje njihovih dužnosti.

Naziv menšura potječe od arapskog termina menšur, koji označava potvrdu, ukaz ili diplomu o imenovanju. U bosansku islamsku administraciju ušao je posredstvom osmanskih institucija, koje su ga preuzele iz prakse ranijeg muslimanskog naslijeđa.

Dokumenti s ovim nazivom kroz historiju su izdavani prilikom imenovanja na različite dužnosti.

U nekim ranijim islamskim državama i uređenjima menšurama su imenovani profesori, ali su služile i kao dokumenti o imenovanju kadija i upravitelja pokrajina. U osmanskom razdoblju njima su imenovane i pokrajinske muftije, uključujući muftije u Bosni.

Reisu-l-ulema Nedžad ef. Grabus

Nedžad Grabus je rođen 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1987. godine. Akademsko obrazovanje stekao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje diplomirao 1994., magistrirao 2001., a doktorirao 2008. godine. Od 1995. do 1999. godine položio je i sve ispite na postdiplomskom studiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za filozofiju.

Od novembra 1994. do marta 1996. godine je radio u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice u BiH, a nakon toga, od 1996. do 2006. godine, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je u zvanje redovnog profesora izabran 28. aprila 2021. godine.

Predavao je na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani i bio je gostujući predavač na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu bio je mentor studentima na dodiplomskom studiju, postdiplomskom i doktorskom studiju, te član komisija za odbranu magistarskih i doktorskih radova na fakultetima u Sarajevu, Bihaću, Ljubljani i Zagrebu.

Od 2006. do 2021. godine obnašao je dužnost muftije ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Od 15. septembra 2021. godine obnaša dužnost muftije sarajevskog.

Najvažniji projekt koji je vodio od 2008. do 2020. godine je izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Bio je odgovorna osoba – od izbora lokacije, kupovine zemljišta, izbora idejnog projekta na međunarodnom konkursu, u suorganizaciji Islamske zajednice u Sloveniji i Općine Ljubljana, do konačnog završetka izgradnje, dobijanja upotrebnih dozvola i početka upotrebe džamije 7. februara 2020. godine.

Objavio je značajan broj knjiga, naučnih radova, prijevoda knjiga i akademskih članaka, prikaza knjiga, recenzija i analiza u referentnim domaćim i međunarodnim časopisima. Njegovi intervjui objavljivani su u relevantnim medijskim na bosanskom, slovenskom, arapskom, njemačkom, turskom i engleskom jeziku.

Učestvovao je i izlagao na brojnim međunarodnim akademskim konferencijama i na javnim raspravama i forumima na kojima se razgovaralo o pitanjima religije, obrazovanja, kulture, dijaloga, međureligijskog dijaloga i religijske diplomatije.

Govori arapski, engleski i slovenski jezik.