"Od CIK-a BiH tražimo da te informacije učini dostupnim javnosti, uz zaštitu tajnosti glasanja i ličnih podataka birača. Član I/2 Ustava BiH utvrđuje da Bosna i Hercegovina funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora. CIK BiH je, kao i svaka druga institucija, dužan poštovati Ustav i postupati po zakonu. Građani, mediji i organizacije civilnog društva imaju pravo da od institucija traže informacije o njihovom radu i provjere kako su donijele odluke", stoji u saopštenju Helsinškog odbora za ljudska prava.

Dalje se navodi kako je CIK BiH, u obraćanju javnosti 14. novembra, naveo da ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku i da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH.

"Zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje. CIK treba da omogući pristup tim informacijama na jedan od zakonom predviđenih načina", naveli su iz Odbora, ocijenivši kako priprema izvještaja sama po sebi ne daje osnov za uskraćivanje tih podataka niti za odgađanje postupanja po zahtjevima mimo zakonskih rokova.

Helsinški odbor za ljudska prava zatražio je od CIK-a BiH da podnosiocima dostavi i objavi sljedeće podatke:

1. Izlaznost i identifikacija birača po biračkim mjestima. Navesti izvor objavljene izlaznosti, broj birača koje uređaj nije mogao identifikovati otiskom prsta i broj birača identifikovanih drugim propisanim postupkom.

2. Biračka mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni. Navesti evidentirane razloge i postupak koji je tada primijenjen.

3. Odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja i ishodi kontrola. Učiniti dostupnim postojeće naredbe, zapisnike i izvještaje iz kojih se vidi gdje su utvrđene razlike, šta je pokazalo ponovno brojanje i koji je rezultat uvršten u potvrđene rezultate.

Iz Odbora su naveli da član 5.29 stav (2) Izbornog zakona BiH predviđa javni prikaz detaljnih rezultata po biračkim mjestima. Kada CIK utvrdi neslaganje između ručnog i elektronskog brojanja, stav (4) obavezuje ga da oba brojanja ponovi u Glavnom centru za brojanje. Komisija je u oktobru već naložila kontrolna brojanja i javnost treba da zna šta su pokazala.

"Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH obavezuje CIK da o urednom zahtjevu odluči bez odgađanja, u pravilu najkasnije u roku od 15 dana. Ako ograniči pristup dijelu informacije, CIK mora u pisanom obrazloženju navesti konkretnu zakonsku odredbu, tačno označiti koje podatke uskraćuje i objasniti zašto se ta odredba primjenjuje na svaki uskraćeni dio. CIK mora razmotriti javni interes u skladu sa zakonom i učiniti dostupnim ostatak informacije. Te obaveze uređuju članovi 19–21 i 25. Zakona. Mogućnost pogrešnog tumačenja podataka razlog je da ih CIK objavi uz jasno objašnjenje", stoji u saopštenju.

"Potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni. Uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog osnova narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti Centralne izborne komisije", saopšteno je iz Helsinškog odbora za ljudska prava.