Gostujući u podcastu "NATO za BiH", Brkić je kazao da je realizacija Individualnog partnerskog programa dostigla približno 70 posto, ocijenivši trenutnu fazu odnosa BiH i NATO-a stabilnom.

“Ono što radimo na evropskom putu trebamo nastaviti i na NATO putu. Moramo provoditi reforme, raditi na modernizaciji Oružanih snaga i izdvajati više finansijskih sredstava za njihovo opremanje”, kazao je Brkić.

Naglasio je da preuzete obaveze moraju biti provedene u praksi te da je za nastavak reformskih procesa neophodno osigurati stabilnost i kontinuitet rada institucija.

Brkić je istaknuo i značaj što skorijeg uspostavljanja vlasti, navodeći da institucije moraju imati kapacitet za provođenje dogovorenih aktivnosti i preuzimanje odgovornosti prema međunarodnim partnerima.

Govoreći o procesu približavanja NATO-u, izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjom dinamikom, ali i naglasio da odluke o ovom pitanju zahtijevaju politički konsenzus unutar Bosne i Hercegovine.

“Nezadovoljan sam jer bih volio da smo brže i da smo već u članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u. To je politički stav koji zagovaram i implementiram. Međutim, Bosna i Hercegovina je država triju konstitutivnih naroda, dvaju entiteta i jedna država. Moramo praviti iskorake na temelju konsenzusa”, kazao je Brkić.

Osvrćući se na iskustva zemalja regiona, posebno Crne Gore, ocijenio je da napredak susjednih država treba predstavljati dodatni podsticaj Bosni i Hercegovini.

“Svaki uspjeh susjeda iz naše regije uspjeh je i za nas. Potrebno je znati koji su naši ciljevi i ispunjavati ih, a reforme koje dobivamo od Evropske unije i NATO-a ne bismo trebali pretvarati u predmet unutrašnjih političkih sukoba”, poručio je.

Posebno je ukazao na potrebu povećanja ulaganja u Oružane snage BiH, naglašavajući da njihova modernizacija nije važna isključivo zbog ispunjavanja NATO standarda, već i zbog jačanja sposobnosti države da odgovori na prirodne nepogode i druge krizne situacije.

Govoreći o savremenim sigurnosnim izazovima, Brkić je upozorio da ulaganja u sigurnost podrazumijevaju i zaštitu od kibernetičkih napada, dezinformacija i drugih hibridnih prijetnji.

“Moraćemo razumjeti da nam više izdvajanja za sigurnost jamči veću sigurnost. To ne mora nužno značiti kupovinu tenkova, nego i osiguranje od kibernetičkih napada, lažnog informiranja i podmetanja lažnih vijesti. Sigurnost košta”, zaključio je Brkić.