Centralna banka je u ovom projekcijskom krugu revidirala očekivani rast realnog BDP-a za 2026. godinu naviše – sa 1,9 posto na 2,3 posto.

Iz banke su naveli da, uprkos povoljnijim kratkoročnim izgledima, ekonomski rast ostaje umjeren, uz očekivano postepeno ubrzavanje na 3,2 posto u narednoj i 3,5 posto u 2028. godini, što je uglavnom u skladu s prethodnim krugom srednjoročnih projekcija.

Iz ove finansijske institucije pojasnili su da domaća potražnja ostaje jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta, uz očekivani rast lične potrošnje od 2,3 posto u tekućoj godini.

– Uprkos rastu nominalnih plaća, povišen nivo cijena i dalje ograničava kupovnu moć stanovništva i mogućnosti snažnijeg rasta potrošnje – naglasili su iz Centralne banke.

Rast inflacije

Godišnja inflacija za ovu godinu revidirana je naviše – sa 4,7 posto na 5,1 posto, iako su u septembarskoj rundi kratkoročne procjene inflacije kratkoročni izgledi ukazivali na mogućnost usporavanja inflacije.

Iz banke su napomenuli da je u junu i julu zabilježeno neočekivano usporavanje inflacije, dok su se već od septembra, prema zvaničnoj statistici, inflatorni pritisci značajno intenzivirali.

– I naše posljednje srednjoročne projekcije su bliže onima iz proljetnog kruga nego brzim procjenama za treći kvartal. Rizici, prvenstveno povezani s postojanošću bazne inflacije i mogućim odgođenim prenosom međunarodnih cjenovnih pritisaka, i dalje su izraženi – naglasili su iz banke.

U srednjoročnom periodu očekuje se postepeno slabljenje inflatornih pritisaka, uz projektovanu inflaciju od 2,8 posto u narednoj i 2,3 posto u 2028. godini.

Ekonomski rizici

– Ostvarenje projektovanih kretanja i dalje je izloženo vanjskim i domaćim rizicima. Vanjski rizici prvenstveno su povezani s geopolitičkim neizvjesnostima, kretanjima cijena energenata i hrane na međunarodnim tržištima, te dinamikom ekonomskog oporavka glavnih trgovinskih partnera- pojasnili su iz banke.

Iz Centralne banke su naveli da se domaći rizici odnose na postojanost domaćih inflatornih pritisaka, neizvjesnost u pogledu dinamike investicijske aktivnosti, kao i strukturna ograničenja povezana s tržištem rada i produktivnošću.

– Dodatni rizik za inflacijske projekcije predstavlja mogući odgođeni prenos ranijih međunarodnih cjenovnih šokova na domaće tržište – ukazali su iz Centralne banke BiH.