Središnja uloga Centralne banke BiH

U čitavom procesu Centralna banka BiH (CBBiH) ostaje glavna spona i koordinator: ona usmjerava rad domaćih institucija i vodi direktnu komunikaciju s EPC-om. Osnovni cilj ovog obimnog poduhvata jeste omogućiti građanima i privrednim subjektima znatno brža, jednostavnija i jeftinija novčana transakciona plaćanja u eurima, uz dublju integraciju finansijskog sektora BiH u evropske tokove.

Strateški značaj SEPA sistema za bh. ekonomiju i dijasporu

SEPA predstavlja integrisano evropsko platno područje koje obuhvata više od 40 država, a u kojem se prekogranične transakcije u eurima realizuju pod identičnim uslovima, brzinom i sigurnošću kao i unutrašnji platni promet. Za Bosnu i Hercegovinu ovaj korak ima ogromnu ekonomsku važnost — više od 80 posto njene ukupne spoljnotrgovinske razmjene odvija se upravo sa zemljama članicama SEPA-e, gdje ujedno živi i najveći dio bh. dijaspore. Podaci CBBiH pokazuju da dijaspora godišnje u domovinu doznači oko četiri milijarde KM, zbog čega će smanjenje naknada za doznake direktno osjetiti veliki broj domaćinstava.

Hronologija apliciranja i naredni koraci za bankarski sektor

Formiranje aplikacije započeto je još 2024. godine, dok je nacrt dokumentacije evropskim tijelima upućen u decembru 2025. Nakon usvajanja potrebnih zakonskih okvira na entitetskim nivoima, CBBiH je 6. augusta 2026. godine zvanično podnijela zahtjev za članstvo. Ipak, sam formalni prijem neće automatski označiti početak primjene: po dobijanju konačnog odobrenja, komercijalne banke u BiH moraće tehnički i operativno uskladiti svoje IT i platne sisteme sa strogo definisanim evropskim standardima.