Iz Sindikata ističu kako ne odbijaju pregovore, nego smatraju da uključivanje komora i rukovodioca pravosudnih institucija u razgovore predstavlja pokušaj Vlade da odgovornost za rješavanje štrajka prebaci na druge.

"Nakon sramnog pokušaja Vlade da komore iskoristi kao živi štit, javno pitamo: Odakle dolazi novac kojim upravljate i koliko doprinosite budžetu HNK? Budžet puni privreda, advokati, notari i građani kroz poreze i doprinose, a pravosuđe kroz direktnu naplatu sudskih taksi. Rukovodeći se zdravom logikom, predstavnici svih komora morali su stajati rame uz rame sa Sindikatom, jer bez zadovoljnog i cijenjenog radnika u pravosuđu, nema ni pravne sigurnosti niti nesmetanog poslovanja samih komora i građana", naveli su u saopštenju.

Odbacuju i prijedlog naknade po uzoru na Zapadnohercegovačko kanton, prema kojem bi rukovodioci imali ovlaštenja dodjeljivati dodatak na platu do 20 posto, ocjenjujući da takav model otvara prostor subjektivizmu, nepotizmu i diskriminaciji zaposlenika.

Sindikat smatra da se radnička prava moraju urediti zakonski i jednako za sve zaposlene, a ne zavisiti od diskrecijskih odluka rukovodioca.

U saopštenju navode kako pravosuđe godinama radi s manjkom zaposlenih zbog odlaska kadra, zbog čega preostali radnici obavljaju posao pod velikim opterećenjem i pritiskom, uz stalni priliv predmeta.

Tvrde i da naknade koje im, kako navode, zakonski pripadaju nisu priznate ni isplaćene gotovo 30 godina te traže od Vlade HNK-a trajno i zakonski utemeljeno rješenje svojih zahtjeva.

Sindikat odgovornost za dugotrajnu blokadu pravosuđa pripisuje Vladi, ističući kako je ona kao poslodavac nadležna za rješavanje radnih zahtjeva i da je trebala od početka štrajka upozorenja, 1. lipnja, kontinuirano pregovarati sa sindikalnim predstavnicima.

Iz Sindikata su zahvalili građanima i strankama na iskazanoj podršci tokom štrajka te ponovili kako su spremni nastaviti pregovore, ali uz konkretne prijedloge koji će vrijediti za sve zaposlene u pravosuđu.