On je rekao da nije siguran da je moguće postići konsenzus o nezavisnoj reviziji OHR-a u Savjetu bezbjednosti, to jest među njegovim stalnim članicama

“Jer znamo da Rusija podržava Milorada Dodika i cijelu vladajuću garnituru u Republici Srpskoj. Nije sigurno da se Sjedinjene Američke Države tome protive. Oni imaju prilično specifičan odnos prema gospodinu Dodiku. Znamo da su u mandatu sadašnjeg predsjednika Trumpa da skinute sankcije i Dodiku i nekim njegovim saradnicima. Sad ne znam hoće li podržati eventualne inicijative koje bi podržala i Rusija, ali ako bi se i sklopio nekakav konsenzus između Moskve i Vašingtona, mislim da su minimalne šanse da se tome pridruže i Pariz i London. Tako da ne očekujem, ako mogu tako da kažem, bog zna šta od sjednice Vijeća sigurnosti, jedino da sve strane iznesu svoje stavove”, rekao je Sitarski.

Rekao je da v.d. viskog predstavnika Louis Crischok nije istomišljenik sadašnjeg američkog predsjednika Trumpa i njegovih saradnika, ali dok se ne postigne konsenzus u Vijeću za implementaciju mira, teško da će se izabrati novi visoki predstavnik.

“To je dosta znakovita poruka Vašingtona. Tako da mislim da će ići izjave Amerikanaca u tom smjeru. Možda ne tako radikalno da otvoreno odmah podrže zatvaranje OHR-a, ali da se na neki način smanjuje profil te institucije i da se na neki način možda institucionalno pokrene postupak njenog gašenja u nekom narednom periodu”, smatra Sitarski.

Na pitanje da li je u skorijoj mogućnosti moguće ispuniti uslove “5+2”, Sitarski u ovom trenutku smatra da je najizglednija prognoza status quo u pravnom smislu.

“Najizglednija opcija, po meni, da se ne na pravnom planu, nego na faktičkom planu, da se dalje ulazi u period u kome profil i faktička moć OHR-a opada, a da na to nitko nije stavio pečat. To, nažalost, podsjeća na način funkcioniranja naše državne vlasti na državnoj razini u zadnje, recimo, dvije godine. Zato što znamo da u drugoj polovini mandata započetog 2022. godine, koji upravo sada završen, u drugoj polovini je najčešći ishod zasjedanja naše Parlamentarne skupštine bio blokada, pogotovo oko ključnih odluka koje imaju direktne veze sa našim europskim putem. Tako da, čini mi se da u Bosni i Hercegovini i na unutarnjem planu i na državnoj razini, pa i evo na međunarodnim tijelima koja se bave nama, da je blokada najizgledniji scenario”, poručio je Sitarski.

Govoreći o rezultatima izbora u Srbiji, Sitarski je rekao da će oni uticati na BiH, tačnije, na “duh odnosa koji se održavaju”, ali ne i na političke procese.

“Na političke procese izravno u Bosni i Hercegovini teško, pošto je dinamika izbora bila takva su prvo održani u Bosni Hercegovini početkom ovoga mjeseca, evo krajem mjeseca su održani u Srbiji. Da je obrnut redoslijed bio, možda bi se moglo govoriti o nekom indirektnom utjecaju rezultata srbijanskih izbora na bosanskohercegovačke. Ali evo, to sad nije moguće. Mislim da može doći do neke vrste otopljavanja odnosa vlasti koje će se formirati u Srbiji sa vlastima u BiH, to jeste, sa nekim segmentima vlasti u BiH. Naravno, Srbija će uvijek podržavati Republiku Srpsku i njen opstanak i njeno funkcionisanje, ali mislim da će lična veza i politička koherentnost između vlasti u Beogradu i Banjaluci, u ovom sada sastavu u Banjaluci i dolazećem sastavu u Srbiji, da će biti manje izražene nego što je to bilo periodu dvojca Vučić-Dodik”, rekao je Sitarski.

On smatra da predstavnici nove vlasti u Srbiji neće do te mjere insistirati na pitanjima kao što je to radio Vučić i njegova vlast.

“Mislim da će oni ići na ispumpavanje konfliktnog potencijala iz svih tih sporova koje postoje između, da kažem, srpskog i bošnjačkog konsenzusa, unutar srpskog i unutar bošnjačkog konsenzusa, pa evo tu mogu dodati i unutar hrvatskog konsenzusa. Mislim da će ovi predstavnici Studentske liste uspjeti, to je opet moja procjena, ali kažem na osnovu njihovog dosadašnjeg ponašanja i njihovih dosadašnjih izjava, neće napuštati nekakvo generalno srpsko stanovište o tome šta je bilo, šta je sada, ali mislim da neće insistirati na tim razlikama na način koji bi bio iritantan i kojim bi dolijevali ulje na vatru”, naveo je Sitarski.

Naš gost je ovom prilikom komentarisao i formiranje vlasti u BiH nakon Opštih izbora, ističući da bi se prvo trebala formirati vlast na nižim nivoima, a da na kraju proizlazi Savjet ministara kao vrhovni organ izvršne vlasti uz Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Kaže da ne očekuje formiranje vlasti u ovoj kalendarskoj godini.

“Tu su i dileme oko formiranja federalne vlade. Vidjećemo, evo imamo neke naznake. SDA i, Stranka za BiH izražavaju želju i volju da formiraju vlast gde god mogu u međusobnoj koaliciji, kao i sa Demokratskom frontom. To oni mogu raditi u nekom broju kantona. Eto, u Sarajevu je najaktuelnija ta situacija, ali moguće da će tako biti i u Tuzlanskom kantonu, možda uz POMAK u Unsko-sanskom, u još nekima. Ali kad dođe do formiranja Federacije, mislim da će biti vrlo teško ubijediti HDZ BiH da pristane na participiranje DF-a u toj vlasti. To će biti prvi lakmus papir, ima li zaista dobre volje sa strane ove nove bošnjačke trojke za formiranje funkcionalne federalne vlasti. Naravno, onda ako se formira federalna vlast, ako se taj prag pređe, onda ostaje da se razriješi pitanje je li SNSD no-go zona, da li će pokušati nešto što je praktično aritmetički nemoguće sada, čini mi se, da se formira vlast na državnoj razini, znači Vijeće ministara bez SNSD-a. I hoće li, ako čak se to i pokaže aritmetički izvodljivo, hoće li HDZ prihvatiti, pristati da učestvuje u takvoj avanturi”, poručio je Sitarski.