ADVERTISEMENT

Plavšićeva se 10. januara 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu pred kojim je 7. aprila 2000. optužena. Osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora za ratne zločine tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Sahrana Biljane Plavšić bi trebalo da bude obavljena u Banjaluci.

Plavšić je bila srpski političar, univerzitetski profesor i doktor bioloških nauka, narodni poslanik u Skupštini Republike Srpske i srpski član Predsjedništva nekadašnje SR BiH.

Bivši je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, bivši fukcioner SDS-a i bivši predsjednik Srpskog narodnog saveza (SNS).

Biljana Plavšić je rođena 7. jula 1930. godine u Tuzli, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a odrasla u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku, oblast biljna virusologija. Specijalizaciju je završila u Americi kao Fulbrajtov stipendista.

Kao naučnik-istraživač boravila je na Virološkom institutu u Pragu, Kalifornijskom univerzitetu "Minesota", u Londonu, Bariju, Tripoliju, Nju Delhiju...

Nakon studija bila je profesor i dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Uoči raspada bivše Jugoslavije, napustila je univerzitetsku karijeru i ušla u politiku.

Na izborima 1990. godine izabrana je za člana kolektivnog Predsjedništva BiH. Istovremeno je bila i predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka BiH. Uoči izbijanja rata u BiH, aprila 1992. podnijela je ostavku na obje funkcije i prešla u Predsjedništvo Republike Srpske.

U Republici Srpskoj bila je jedan od dva potpredsjednika, sve do 14. septembra 1996. kada je, pod pritiskom međunarodne zajednice, Radovan Karadžić prenio predsjednička ovlašćenja na nju.

Na izborima te godine izabrana je za predsjednika Republike Srpske, a na sljedećim predsjedničkim izborima 1998. pretrpjela je poraz od kandidata Srpske radikalne stranke (SRS) Nikole Poplašena.

Iz SDS-a je isključena 20. jula 1997. godine. Mjesec dana kasnije osnovala je stranku Srpski narodni savez (SNS) i 28. avgusta izabrana je za predsjednika. Na Drugoj izbornoj skupštini 30. maja 1998. godine ponovo je izabrana za predsjednika SNS-a.

Zbog poraza na lokalnim izborima u aprilu 2000, vanredna skupština SNS joj je 3. juna izglasala nepovjerenje. Poslije te odluke, ona je sa 105 delegata koji su je podržali nastavila djelovanje pod izvornim imenom partije "Srpski narodni savez-Biljana Plavšić".

Sredinom decembra 2000. godine Plavšićeva je iz zdravstvenih razloga podnijela ostavku na funkciju poslanika u Skupštini Republike Srpske.

Plavšićeva se 10. januara 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu pred kojim je 7. aprila 2000. optužena. Dana 16. decembra 2002. sklopila je nagodbu sa Tribunalom i priznala tačku za zločine protiv čovječnosti za krivicu za progon Bošnjaka i Hrvata u 37 opština u Bosni i Hercegovini u vrijeme rata 1992. godine i izrazila kajanje u zamjenu za odbacivanje sedam ostalih tačaka optužnice, uključujući i dvije za genocid.

Osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora. Iz Haga je 26. juna 2003. prebačena u Švedsku na izdržavanje kazne u zatvoru u Hinseberju, odakle je puštena krajem oktobra 2009. godine u Beograd, nakon odsluženja dvije trećine kazne.

U Beograd je živjela povučeno, bez političke aktivnosti.

Dodik: Biljana Plavšić pokazala da u presudnim trenucima nema mjesta kolebanju

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da ime Biljane Plavšić ostaje upisano u istoriji Republike Srpske - kao ime žene koja je pripadala generaciji koja je u najtežim vremenima gradila prve institucije, prve temelje i prvu svijest o tome da srpski narod mora imati sopstveni institucionalni okvir u kojem će sam odlučivati o svojoj sudbini.

"To je generacija kojoj dugujemo svijest i odlučnost da kao narod udarimo temelje vječnosti Republike Srpske", napisao je Dodik na društvenoj mreži X, dodajući da je sa tugom primio vijest o smrti Biljane Plavšić.

On je naveo da je Plavšićeva svojom pojavom, obrazovanjem i odlučnošću pokazala da u presudnim trenucima nema mjesta kolebanju.

"Bila je tu kada se Republika Srpska rađala, kada su se donosile odluke istorijske težine i kada je trebalo zastupati politički položaj srpskog naroda pred svijetom", naglasio je Dodik.

On je dodao da je odlazak Plavšićeve još jedan podsjetnik na vrijeme borbe, odricanja i velikih izazova na putu stvaranja Republike Srpske.

"Vrijeme koje je oblikovalo sudbinu našeg naroda i koje ne smijemo zaboraviti. Neka počiva u miru", istakao je Dodik, izražavajući porodici Plavšić saučešće.

Stevandić: Sa tugom sam primio vijest o smrti Biljane Plavšić

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, povodom smrti Biljane Plavšić, uputio izraze iskrenog saučešća porodici i prijateljima.

„Sa tugom sam primio vijest o smrti Biljane Plavšić, koja je svojim političkim djelovanjem bila prisutna u najizazovnijem periodu oblikovanja institucija Republike Srpske.“, naveo je Stevandić u saučešću.

Cvijanović: Plavšić imala važnu političku ulogu u teškim vremenima za RS

Član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je iskreno saučešće porodici Biljane Plavšić-

"Sa tugom sam primila vijest o smrti Biljane Plavšić, žene koja je u teškim vremenima imala važnu ulogu u političkom životu Republike Srpske. Ostaće upamćena kao ličnost koja je obavljala brojne odgovorne dužnosti, uključujući i funkciju predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva nekadašnje SR BiH", navela je Cvijanović.