ADVERTISEMENT

Komesarka Evropske komisije Marta Kos je rekla da se svijet promijenio i da se taj proces proširenja i način proširenja također mora promijeniti. Govorila je o helsinskom trenutku. Kako vi tumačite ove izjave?

Kesić: Mislim da to predstavlja za javnost tačnu sliku kakvo je raspoloženje od strane institucija Evropske unije, od strane Komisije, od strane vrha Komisije i Saveta Evropske unije. Raspoloženje je pozitivno, ali još nismo videli da tu postoji neki dogovor među zemljama članicama oko ključnih pitanja vezanih za proširenje. Važan je dogovor da se za Crnu Goru koristi hrvatski model. To je jedan signal da barem za sad neće se iskomplikovati ta procedura koja je već izgrađena za vreme ranijih proširenja.

Da li će nove buduće članice imati punopravan status? Da li će biti ukidanje ili redukovanje tog prava veta? Kakve vi informacije imate?

Kesić: Ta diskusija među zemljama i članicama i dalje traje. Nisu došli još do bilo kakvog dogovora oko bilo koje revizije vezane za članstvo. Zemlje kandidati i njihovi predstavnici su rekli da nije prihvatljivo da se prave neki novi stepeni članstva. Svi očekuju da, kad se svi uslovi ispune, budu punopravne članice sa punim pravima koja pripadaju članicama EU.

Da li onda EU zapravo iskreno želi da BiH pristupi Uniji s obzirom na taj slučaj Mađarske i sve to što se dešavalo a i na sve unutrašnje probleme u BiH na koje upravo iz Brisela prečesto upozoravaju?

Kesić: Moram iskreno da kažem da naša prilika i prilika za Crnu Goru dolazi od tragičnog rata u Ukrajini. Geopolitika, geostrategija EU se promenila naglo sa tim ratom i zbog toga su ozbiljnije ušli u priču oko proširenja. I sada raspoloženje je zbog geopolitičkih motivacija vrlo dobro što se tiče proširenja, barem ovde u Briselu, ali isto vreme mnogo se desilo u zadnjih tri godina. Videli smo da se skepsa prema proširenju širi među građanima, a pogotovo u Francuskoj.

Delegacija HDZ-a boravi u Vašingtonu, a stranka je angažovala i lobiste. Šta je, po vašem mišljenju, cilj te posjete i lobiranja – da li je u fokusu izmjena Izbornog zakona, posebno pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva i eventualne posebne hrvatske izborne jedinice u BiH?

Kesić: Mislim da je ključno pitanje izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Naravno, to je nešto što je trebalo da se reši pred zadnjim izborima u BiH. Nije se to desilo i mimo truda od strane sadašnje američke administracije i od strane Evropske unije, gde su oni pokušavali da ubede političke aktere u BiH da prihvate novi izborni zakon koji bi na neki način garantovao da Hrvati kao konstitutivni narod imaju pravo da biraju svog člana u Predsjedništvo. Tako da ja očekujem da ova poseta gradi se prvo na to pitanje.

A ko najviše trenutno dopire do Vašingtona? Evo bili ste vi u Sjedinjenim američkim državama, poznajete situaciju koliko je Banja Luka uspjela, govore mnogi tumači i analitičari, posebno govore da je najveći uspjeh postigla Banja Luka, odnosno SNSD, sa tim lobbyranjem i više tih ugovora lobbystičkih koji su potpisali, koliko oni, koliko Sarajevo, koliko Mostar dopiru zapravo do Vašingtona i do ušiju američke administracije?

Kesić: Sigurno uspeh Republike Srpske je priznat, ne samo u kontekstu BiH nego i šire. Svi su bili začuđeni da je Republika Srpska uspela posle velikog pritiska, sankcija, vrlo negativne priče koja se širila u Vašingtonu, da dođe do situacije gde odnosi sa američkom administracijom nikad nisu bili bolji i nikad nisu bili konstruktivni. Američka administracija sa predsednikom Donaldom Trampom u drugom mandatu je otvorila prostor i sad je više spremna da čuje i legitimne interese koji dolaze od strane predstavnika Republike Srpske i srpskog naroda u BiH. Republika Srpska je uspjela i da sačuva vrlo dobre odnose sa Rusijom.

A kakve su odnose izgradili sa Izraelom moram to pitati pošto mnogi politički, logistički, diplomatski putevi do Vašingtona sigurno vode preko Tel Aviva. Vidimo da će i Milorad Dodik posjetiti Izrael u septembru u jeku izborne kampanije. Vidimo da se otvara i privredno predstavništvo Izraela u Banja Luci. Kako vi to sve tumačite? Čiji je to interes? Koji su interese Izraela u Republici Srpskoj, ali interes Republike Srpske u vezi sa Izraelom?

Kesić: Za ovu administraciju, pitanje Izraela i saradnja sa Izraelom je jedno od najvažnijih pitanja što se tiče spoljne politike i bezbedne politike SAD-a. Tako da ti bliski odnosi između Banja Luke i Tel Aviva su pomogli da se otvori taj prostor u Vašingtonu. I predstavnici izraelske vlasti su puno pomogli da se čuje taj glas Republike Srpske u Vašingtonu. Tako da ne treba nikoga iznenaditi da ta saradnja sad se proširuje.