ADVERTISEMENT

Džananović Miraščija je istakla da imenovanje novog ambasadora SAD dolazi nasuprot različitim pričama, informacijama, poluinformacijama, dezinformacijama, koje prate cijelu ovu promjenu u američkoj diplomatiji.

“Mi smo od preuzimanja dužnosti predsjednika Donalda Trumpa imali nekoliko različitih priča scenarija u opticaju. Mnoge od njih su bile na neki način i zastrašujuće”, rekla je ona dodajući da su postojale priče da će ambasade u regionu biti zatvorene, a onda i priče o različitim imenima koje dolaze iz lobističkih krugova.

Nasuprot svemu tome, kaže ona, desile su se dvije stvari koje nisu bile poznate javnosti i koje su došle čak i kao poprilični šokovi samoj diplomatskoj zajednici.

“To su bile ove odluke o ukidanju sankcija Dodiku i njegovom jednom broju njegovih pristalica, a drugo je bilo, naravno, o ultimativnom insistiranju na odlasku visokog predstavnika bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ono što je u opticaju u javnosti, ono oko čega se grade različite priče i narativi vrlo često uopće nije istinito, štaviše, jako je daleko od onoga od onoga što se događa. Tako da smo mi ustvari dobili čovjeka koji se nije spominjao ni u jednom kontekstu. Dakle, to ime se nije nalazilo u kontekstu priča koje smo mogli mogli da čujemo i dolazi kao svojevrsno iznenađenje. On se bavio nekim sasvim drugim stvarima, nikada Evropom i NATO-om, europskom sigurnošću, nikada Zapadnim Balkanom, prije svega vojnim ne vojnom diplomatskim krugovima. I mi po prvi put, zapravo, imamo ambasadora koji nije karijerni diplomat. Dakle, ne dolazi iz establišmenta, iz dijela State Departmenta”, istakla je ona.

Dodaje da to nije neobično u američkoj diplomatiji. Imenovani ambasadori mogu doći iz redova političkih pristalica, financijera, iz političkog života, iz estrade.

“Dakle, uvijek je bilo Holivuda. Uvijek je bilo nekih takvih situacija i obično je bilo rezervirano za neke zemlje u kojima postoje posebni interesi kroz koje su američki predsjednici izražavali ili slali neke poruke da sebi blisku osobu na neki način šalju na određene destinacije. Međutim, većina tih ambasadora dolazili u već zadati kontekst i upravo je mehanizam profesionalne američke diplomatije omogućio da se jedan broj ljudi imenuje na politički način, iako nemaju veliko diplomatsko iskustvo. Sa ovom diplomatijom, odnosno sa onim što se događa u State Departmentu, sa ovom Bijelom kućom, sa predsjednikom Trumpom na čelu dolazi do jedne druge promjene. On zaista želi da svoje političke poruke i ono što on vidi kao američke vanjskopolitičke ciljeve odmakne od profesionalnog diplomatskog aparata koji opravdano ili neopravdano zaista možemo gledati i kroz prizmu jedne administrativno birokratske inercije. I Bosna i Hercegovina je dobrim dijelom bila žrtva te administrativno birokratske inercije”, navela je je profesorica Džananović Miraščija.

Dakle, moram da kažem, mi možemo govoriti samo o racionalnim pretpostavkama i to na osnovu onoga što smo mogli čuti od gospodina Ginkela kao stalnog otpravnika poslova i od onoga što smo o Bosni i Hercegovini mogli čuti od State Departmenta.

Ona kaže da američki ciljevi, manje, više, ostaju isti, mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali sa naglaskom na dinamiku koja će biti fokusirana na energiju i na namjensku industriju. To je ono što mi možemo racionalno očekivati, navela je Džananović Miraščija.

“Razumno je za pretpostaviti da će se on ovdje susresti i sa nekim drugim izazovima. Prvi nije samo taj da je diplomatsko okruženje ili složenije diplomatsko okruženje kakvo imamo u Bosni i Hercegovini za njega novina, već i sami europski partneri koji su u jednom dijelu nacionalne države, nacionalni akteri, u drugom dijelu sama Europska unija sa svojim, najmanje dvostrukim mandatom u Bosni i Hercegovini. Drugi novi kontekst ili druga novina sa kojom će se on susresti jeste i OHR i upravo, namjera ovog saziva State Departmenta da OHR u znatno većoj mjeri reflektira ono što su američka shvatanja i američki interesi”, istakla je Džananović Miraščija.

Ona je istakla da ne možemo očekivati previše suptilnosti i da će poruke biti dovoljne jasne, i upravo onakve kakve, u konačnici, i američki predsjednik i državni sekretar Marco Rubio budu htjeli i u onom obliku u kojem budu htjeli da ih pošalju.

“Još jedan poseban aspekt, i rekla bih jedan od prvih saradnika novog američkog ambasadora biće i gospodin Louis Crishock, koji je sada na poziciji vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, a koji je američki diplomat koji dolazi iz State Departmenta i koji je itekako pokazao da, s jedne strane, apsolutno provodi instrukcije koje su mu date. I njegove instrukcije će dolaziti sa istog mjesta kao i instrukcije za ambasadora, ali je njegov kontekst djelovanja nešto drugačiji i on je u tom smislu već poslao neke suptilnije diplomatske poruke, ali poruke koje ako i jesu nijansirane nisu ništa manje jasne od onoga što što je američka administracija željela da poruči akterima u Bosni Hercegovini i svojim europskim partnerima”, kazala je Džananović Miraščija.

Kaže da je novina u ovom mandatu američkog ambasadora i ono što je intencija Bijele kuće i sekretara Rubia jeste da manje odlučuje i da se manje pita diplomatsko-birokratski aparat, a da je političko odlučivanje na što višem nivou.

“Mislim da će instrukcije dolaziti iz okruženja samog sekretara Rubia, znatno manje iz odjela, odnosno iz diplomatsko-birokratskog aparata”, istakla je Džananović Miraščija.

Podsjetimo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine dalo je ove sedmice agreman Ronaldu Johnsonu, kojeg je američki predsjednik Donald Trump nominovao za novog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Odbor za vanjske odnose Senata SAD je krajem jula potvrdio da Johnson ispunjava zahtjeve u pogledu kompetencija propisane američkim Zakonom o vanjskoj službi za obavljanje dužnosti ambasadora SAD-a u BiH. U nastavku procedure nominaciju razmatra Odbor za vanjske odnose, nakon čega je za imenovanje potrebna potvrda Senata.