Nakon što je propao još jedan pokušaj da se izabere novi visoki predstavnik, ponovo se otvorilo pitanje stranaca u institucijama Bosne i Hercegovine. Pored aktuelnog povratka stranaca u Komisiju za nacionalne spomenike, međunarodni predstavnici sjede i u državnom Ustavnom sudu, čemu se najglasnije protive iz RS.
ADVERTISEMENT
Posljednji guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine koji nije bh. državljanin bio je Piter Nikol do 2004. godine. Nakon njega, za guvernere su imenovani isključivo domaći ekonomisti i tako su ispoštovane odredbe Ustava BiH.
“Prvi Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od Guvernera kojega imenuje Međunarodni monetarni fond... koji neće biti državljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne države... sa mandatom od 6 godina. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke će se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjedništvo”, kažu iz Centralne banke BiH.
Sa Ustavnim sudom BiH nije takav slučaj... Od nastanka, u toj instituciji od ukupno devet, sjedi i troje stranih sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, iako Ustav predviđa mogućnost i za dogovor da bude popunjen isključivo domaćim sudijama.
“Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija…”, kažu iz ustavnog suda BiH.
Međutim, to se već 24 godine nije dogodilo... Sa druge strane, politički kompromis oko odlaska stranaca, ali iz Komisije za nacionalne spomenike, postignut je prije 10 godina. Ipak, nedavno je izglasano, sa dva prema jedan, da se u tu Komisiju vrate UNESCO-vi stručnjaci.
"Neki ljudi iz političkog miljea govorili su kao 'šta će nama neko iz Kenije govoriti', pa ako taj iz Kenije ima Cambridge, jedan od najboljih univerziteta završen upravo u polju zaštite nacionalnih spomenika, pa možda nam mogu i pomoći", izjavio je Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH (NS).
"Sve dok neko vodi alibi politike i neko se krije iza tih, misli da oni trebaju, ja osobno nisam takav tip", smatra Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH (HDZ BiH).
"Optimalna situacija bi bila da mi preuzmemo sve institucije, u smislu da nema stranaca. Međutim, dok god postoje blokade u funkcioniranju institucija oni će se nažalost nalaziti u institucijama Bosne i Hercegovine", kaže Albin Muslić, poslanik u PD PS BiH (SDP BiH).
Dok jedne politike strance vide kao zaštitu od blokada, a drugi kao one koji koče napredak ka unutrašnjem dogovoru, analitičari ističu da i jedni i drugi moraju preuzeti veću odgovornost i staviti interese građana i institucija iznad stranačkih.
"Kada se to ne koristi u političke svrhe vidimo da se biraju odlični kadrovi i da izvrsno vode te institucije, posebno evo guvernerka Jasmina Selimović i njen tim... Ali i ostale, evo kada vidimo od Suda BiH i Tužilaštva i nekih drugih institucija koje su imali strance, pa su uklonjeni. I to je ta zabluda da će neko bolje voditi računa o BiH nego mi sami. Poražavajući je da upravo oni koji se najviše busaju u prsa da su za Bosnu i Hercegovinu srozavaju naše ljude i Bosnu i Hercegovinu dovodeći strance, time pokazuju da mi nismo dovoljno sposobni", istakla je Ivana Marić, politička analitičarka.
Između zahtjeva za većim suverenitetom i potrebe za međunarodnim mehanizmima zaštite, ključni izazov, tri decenije nakon Dejtona, ostaje isti - izgraditi institucije u koje će građani imati povjerenje.