Izbor sudije Bosne i Hercegovine u Evropski sud za ljudska prava, koji je trebao biti rutinska međunarodna procedura, našao se pod znakom pitanja. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je listu kandidata na kojoj su Mahir Muharemović, Predrag Rosavljević i Svjetlana Milišić-Veličkovski.
ADVERTISEMENT
Ali nisu sporni kandidati, već sumnje da je službeni izvještaj komisije mijenjan u Ministarstvu spoljnih poslova, i to nakon što je usvojen.
Zbog toga je Vijeće Evrope navodno i zatražilo dodatna pojašnjenja, a konačna odluka o tome, hoće li postupak biti nastavljen ili vraćen na početak, mogla bi uslijediti nakon sjednice zakazane za kraj septembra.
Mandat sudije Bosne i Hercegovine u Evropskom sudu za ljudska prava Farisa Vehabovića istekao je 2021. godine, a od tada se čeka izbor njegovog nasljednika. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je listu kandidata i njihova imena poslalo u Strazbur.
Na listi se nalaze Mahir Muharemović, Svjetlana Milišić Veličkovski i Predrag Rosavljević.
„O tim kandidatima se trenutno raspravlja, postoji nešto što se zove Panel PSVE, koji vrši profesionalnu evaluaciju kandidata. Panel daje mišljenje mogu li ti kandidati da uđu u glasanje Savjeta Evrope. Ne znam zašto se zastalo, a očigledno se zastalo“, rekao je član Venecijanske komisije ispred BiH Zlatko Knežević.
Prema navodima, zastoj u procesu nastao je zbog pitanja koja se odnose na transparentnost postupka. Prema pisanju portala Istraga, Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine izmijenilo je završni izvještaj Komisije koju je imenovalo Predsjedništvo BiH, prije nego što je dokument upućen u Strazbur.
Dalji razvoj ovog događaja mogao bi utjecati na izbor novog sudije jer Vijeće Europe u ovakvim postupcima posebno insistira na transparentnosti, poštivanju domaćih procedura i povjerenju u proces izbora.
„Mislim da je Bosna i Hercegovina jedan od razloga zašto se i pravila unutar Suda mijenjaju. Znamo za tu najavu da će nakon isteka mandata maksimalno do godinu dana sudija moći ostati“, naveo je predsjedavajući delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PSVE Saša Magazinović.
Navodi se da su iz izvještaja uklonjeni, odnosno zatamnjeni dijelovi teksta na ukupno 14 stranica. Predsjednik Komisije Šahbaz Džihanović zbog toga je upozorio članove Predsjedništva BiH da Vijeću Europe nije dostavljena verzija izvještaja koju je Komisija zvanično usvojila.
Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković odbacio je ove navode i istakao da izmjena izvještaja nije bilo.
„Ne znam iz kojeg razloga su ljudi plasirali takvu vrstu informacije. Mi smo zbog Zakona o zaštiti podataka, kako zakon nalaže, morali dio potpuno druge materije zatamniti ili korigovati, ali nikakvih izmjena nije bilo“, izjavio je Konaković.
Ove okolnosti otvorile su dodatna pitanja pred Savjetodavnim panelom Vijeća Europe, koji je, prema navodima medija, zatražio pojašnjenja o regularnosti postupka, radu Komisije i navodima koji se odnose na jednog od predloženih kandidata.
Dugotrajnost postupka izbora sudije kritikovao je i član delegacije Parlamentarne skupštine BiH u PSVE Branislav Borenović.
„Još jedan pokazatelj nesposobnosti i nemara vladajuće strukture u Bosni i Hercegovini koja nije u stanju da već pet godina završi tu proceduru oko izbora sudije iz BiH u ESLJP, jednoj od najvažnijih institucija međunarodnog karaktera“, rekao je Borenović.
Evropski sud za ljudska prava međunarodni je sud osnovan 1959. godine sa sjedištem u Strazburu. Njegova uloga je zaštita prava zajamčena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Kada utvrdi da je neka država prekršila ta prava, Sud donosi obavezujuće presude koje države moraju sprovesti i, po potrebi, prilagoditi svoje zakone i praksu kako bi spriječile slične povrede.