ADVERTISEMENT

VSTS i Delegacija Evropske unije u BiH još nemaju zajednički stav kada je u pitanju način vanjskog nadzora nad provjerom imovine nosilaca pravosudnih funkcija.

Nakon što je VSTS usvojio Pravilnik o imovinskim kartonima kojim je, između ostalog, predviđeno da ova institucija ima nadzor nad izborom vanjskih eksperata, iz Brisela su zaprijetili obustavom finansiranja programa kojim se prati način na koji VSTS provjerava imovinske kartone sudija i tužilaca. 

Glavno neslaganje između VSTS-a i EU, je u tome što Unija insistira na potpunoj nezavisnosti vanjskih eksperata koji nadziru provjeru imovine sudija i tužilaca, dok je VSTS usvojenim Pravilnikom dobio je ključnu ulogu u njihovom izboru i kontroli, kroz domaću komisiju. To Brisel vidi kao direktno narušavanje nepristrasnosti i kredibiliteta cijelog procesa. Iz Delegacije EU kažu da je nastavak podrške uslovljen - a uslov je, navode, usklađenost zakonodavstva sa evropskom legislativom. 

"Dijalog jeste važan, a još važniji su principi, a princip koji zagovaramo je da proces praćenja treba biti eksterni i da vrlo jasno se mora napraviti razlika između praćenja i funkcije nadzora", navodi Luigi Soreca, šef Delegacije EU u BiH. 

U VSTS-u ne vide ništa sporno. 

"Mi nismo imali probleme sa prethodna dva eksperta koja su radila u Vijeću i primili smo ih na adekvatan način, ili su bili sudije i tužioci ili su bili neko ko je ranije provjeravao imovinu. Mi insistiramo na tim nekim kritrijumima. Takođe, ako ostavljate u Komisiju za izbor članova vanjskih eksperata dvije pozicije delegaciji EU, jednu Vijeću samo, mislim da i to na neki način pokazuje da prilikom predlaganja Delegacije odnosno vanjski parnter ima priliku da predloži kandidata koji mu odgovara", kaže Sanin Bogunić, predsjednik VSTS-a. 

I dok se rješenje za izbor vanjskih eskperata čeka, VSTS uz podršku EU formirao je digitalnu bazu disciplinskih odluka. Protiv nosilaca pravosudnih funkcija godišnje se pokrene između 30 i 35 disciplinskih postupaka. Najčešće se vode postupci protiv sudija zbog različitih propusta - od kašnjenja u izradi odluka i nemara, pa do ozbiljnijih povreda službene dužnosti. U VSTS-u kažu da su posljednje disciplinske sankcije izrečene zbog neprijavljivanja imovine.

"Vidjeli ste da je prošle sedmice Vijeće prvosnažno donijelo novčane kazne u iznosu od 40 posto na 10-12 mjeseci, to je u prosjeku - kada jednom sudiji ili tužiocu tog nivoa oduzmete 20-30 hiljada godišnje samo zato sto nije na vrijeme prijavio svoju imovinu, mislim da je to dobar znak. Ove godine imamo preko 99 posto nosilaca pravosudnih funkcija koji su prijavili na adekvatan način svoju imovinu. Dakle, ipak te disciplinske sankcije daju velike rezultate", dodao je Bogunić.

Kaznama su, kažu iz VSTS-a, poslali jasnu poruku da su opredijeljeni za očuvanje visokog nivoa integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe.