Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Szijjarto o presudi: Dodik je prijatelj Mađarske, stojimo uz svoje prijatelje

    Koliko je teško danas biti poljoprivrednik? Niske otkupne cijene, ratari na mukama

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Lejla Džin
    Objavljeno

    Iako je sjetva ove godine skuplja za 30 do 40 odsto, semberski poljoprivrednici proljetnu sjetvu odavno su završili. Najviše ih muči prekomjeran uvoz i niska cijena otkupa, pa nerijetko ono što su proizveli znaju i da bace. Koliko je teško i isplati li se danas baviti poljoprivredom?

    ADVERTISEMENT

    Nepregledna ravnica pod kukuruzom. I pod plastenicima je sve rodilo. Kupus? Uveliko.


    Imanje je ovo Save Jovanovića gdje je sve podređeno poljoprivredi. Međutim, od ove sezone strahuje jer, kako kaže, nije dobro počela.


    “Moramo zasijati da ne ostavljamo zemlju neobrađenu. A kakvi su uslovi, ako se ponovi još koja godina, kao 2025., boga mi, moraće se napuštati da se radi,” priča Jovanović.


    Vremenske prilike sve diktiraju, pa i to hoće li se uštedjeti. Ovo poljoprivredno imanje prostire se na dvjesto dunuma, od kojih je pedeset i pet pod kupusom, lubenicom i dinjom, a ostatak pod kukuruzom i pšenicom. Kamion pun svježeg kupusa, spremnog za prodaju.


    Iako ne voli da se žali na nisku veleprodajnu cijenu, Savo kaže da mora.


    “Uglavnom je otišlo od četvrtine do šezdeset feninga. To je proizvodnja u plastenicima, to nije nikakva cijena. Ali šta ćemo? Tako je kako je. “


    Koliko je teško danas biti poljoprivrednik?


    “Pa, s jedne strane, teško je radi samih finansija. A s druge strane, nije. Ko voli poljoprivredu, traži taj rad. Mislim, ništa mi ne tražimo puno. Tražimo tek toliko da vratiš svoj ulog, bar neki dio zarade, osnovno. Seljak se ne može obogatiti, da kažem, steći kapital,” nastavlja Jovanović.


    Ruke su slika poljoprivrednika. Iako ih je sve manje, svaki pedalj zemlje u Donjem Crnjelovu je zasijan.


    “Ovdje nemate neobrađenih površina, sve se radi, i manjak je zemlje, jer je modernizacijom mehanizacije jednostavno omogućena brža obrada zemljišta. Znači, sve se radi, ali manji broj poljoprivrednika. Tako da trenutno oko 12% ljudi isključivo živi od poljoprivrede.”


    Ipak, ono što našem domaćinu olakšava ovaj težak posao jeste mehanizacija, a koju je obnovio zahvaljujući, kako kaže, mjerama Vlade Republike Srpske, pa nijedna mašina nije starija od tri godine.


    No, naša ekipa nije mogla napustiti imanje dok nije prošla obuku. Kad dođete kod ovakvih domaćina u posjetu iz grada, selo ne možete napustiti dok ne naučite voziti traktor.

    Možda će vam se svidjeti