Od starog hrasta do žalosne vrbe prošlo je 14 godina. U Banjaluci se promijenila vlast, ali ne i princip, posebno u vezi gradnje, kažu aktivisti. Posljednji slučaj sječe preko 20 stabala uz obalu Vrbasa je greška, priznao je i sam gradonačelnik Draško Stanivuković. Da se greške ne bi ponavljale, usvojite Urbanistički plan, te kaznite odgovorne, poručuju vlastima iz Centra za životnu sredinu Banjaluka, koji su najavili prijave.
ADVERTISEMENT
Građani su uz sjetu o zelenoj rijeci snimili trenutak rušenja vrbe, po kojoj je Vrbas i dobio ime. Preko puta banjalučkog Kastela danas su panjevi kao sjećanje na nekadašnji hlad i drveće koje je krasilo obale.
“Ovo nije priča samo ovih vrba i drugog drveća koje je posječeno, koje je jednako bitno. Reći za nešto u prirodi da je korov je antropocentrično tumačenje lišeno ikakvog ekološkog znanja. Na konferenciji smo juče čuli da će se raditi banjalučka riva široka 5–10 metara, gdje, kako, kojim materijalima, koliko će se morati zemlje preorati, kamenja nasuti, koliko će cementa biti izliveno… Ovo jeste političko pitanje, ekologija je političko pitanje”, kaže Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Ali nije politikantsko, poručuju iz Centra za životnu sredinu. Traže krivičnu odgovornost zbog, kako navode, počinjenog ekocida. Čekaju odgovore od inspekcije i grada u vezi radova uzvodno u Toplicama: ko radi, koji je plan, rokovi? Na sudu je Centar dobio presudu da dokumentacija mora biti ustupljena, jer se radi o informacijama od javnog značaja.
“Niko ovdje nije protiv šetališta uz rijeku, ali šetalište uz rijeku ne mora da znači da je šetalište u rijeci. Zašto šetalište u Šeheru nije moglo da prođe ulicama, koje su devastirane, a da se prodori prema rijeci dese tačkasto?,” pitao je Igor Kuvač, vanredni profesor Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci
Očekuje se, kazali su na press konferenciji, “pravični bijes struke”. Banjaluka ima stari, jedini urbanistički plan iz 1975. godine, koji jeste predviđao terasasto spuštanje grada do rijeke, ali ne na ovaj način, kaže profesor AGGF-a. Igor Kuvač apeluje da se projekat uređenja obala Vrbasa vrati u okvir struke, te da bude transparentan. Posječena stabla, napominju, sprečavaju procese erozije, a vrbe dnevno mogu upiti 300 do 500 litara vode.
“Riba će da migrira, naći će ona mjesto prihvatljivije za mriješćenje. Veći negativan efekat svega što se radi ima samo prečišćavanje vode, ” navodi Svjetlana Lolić, rukovodilac Katedre za mikrobiologiju PFM-a u Banjaluci.
Gradonačelnik priznaje grešku, ispraviće je gradnjom “banjalučke rive” i sadnjom novih 50 vrba. Pojedine su već zasađene, no profesori upozoravaju da im treba decenija da narastu.
“Moram reći da je napravljena greška, šteta. Reagovaćemo, vidim da javnost pita”, objavio je Stanivuković.
Pitala je i bunila se javnost prije 14 godina, tada protiv SNSD-ovog gradonačelnika Dragoljuba Davidovića. „Mi smo parkoljubi, a ne zgradoljubi“ bila je parola. Uzalud su šetali, park je postao zgrada, stari hrast je posječen, a godinama kasnije dešava se vrba. Žalosna.