U Bosni i Hercegovini uveliko se razgovara o realizaciji projekta Južna interkonekcija. Međutim, otvorilo se pitanje, kako ga realizirati, ako je na snazi Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je 2005. nametnuo OHR.
ADVERTISEMENT
Politički akteri u BiH-a ne kriju kako zemlje Kvinte koje predvode Sjedinjene Države obavljaju sastanke da bi ovo pitanje riješili. Iz OHR-a za Euronews odgovaraju kako u okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu što je jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih I razvojnih projekata.
Dugo se u javnosti nije pominjalo pitanje državne imovine. Sada je opet u fokusu. Sve je ubrzala realizacija Južne interkonekcije, nisu krili važni politički igrači, jer već najavljuju potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske.
"Ideja je da se krajem četvrtog mjeseca taj sporazum potpiše u Dubrovniku kada će biti jedan veliki forum gdje će biti predstavnici američke administracije koji bi trebali na neki način nazočiti tome, vezano za to povezujem i državnu imovinu", rekao je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović.
Nad kojom od 2005-te, odlukom OHR-a, postoji zabrana raspolaganja. Paralamentarna skupština BiH-a, preproruka je bila Ustavnog suda, trebala je donijeti zakon kojim bi se uredilo to pitanje. Vlasništvo države nad imovinom je neupitna kategorija, poručuju iz SDP-a. Republika Srpska nema pravo niti smije dati svoju imovinu bilo kome, odgovaraju iz SDS-a.
Dva različita stava o državnoj imovini iz dva entiteta. Gdje nema podjela na vladajuće I opoziciju.
"Mogli ste vidjeti saopštenje iz SDA, pa čak i SDP-a pa i HDZ-a, u suštini ti stavovi su približni, država je jedini titular državne imovine i samo ona može time raspolagati, poručila je Jasmina Biščević Tokić, zastupnica SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
Jasan je bio i Milorad Dodik, lider SNSD-a:
"Republika Srpska nema namjeru da tu bila šta popušta ili da daje, Republika Srpska dok je ove ekipe neće ni sjedati za sto, da se o tome priča, Republika Srpska može da pogleda te neke funkcionalne priče".
U čitavu priču, ne kriju, bh. političari uključio se međunarodni faktor.
Zemlje Kvinte, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija, nezvanično nastoje plasirati rješenje.
"Znam da ni unutar Kvinte ne postoji saglasnost za neka rješenja. I oni još o tome još razgovaraju. Ne smije biti nikakvih dogovora o državnoj imovini na štetu države, a korištenja u korist entiteta, kantona, opština, gradova, vrlo rado ćemo u tome učestvovati", izjavio je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.
Analitičari ponavljaju da političari nisu obavili svoju dugogodišnju zadaću.
"Jednostavno otkloniti te kontroverze, znači li to da postoji državna imovina, znači li to da isključivo državna razina vlasti može njome raspolagati i davati dozvole za njenu upotrebu ili su ova država sve one razine vlasti koje su definisane njenim ustavom", smatra Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja.
Ustavni sud BIH, odgovoreno nam je iz OHR, bio je jasan, država je nosilac prava vlasništvom nad državnom imovinom, dok to pitanje regulira isključivo Parlamentarna skupština BiH-a.
"U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji omogućava posebne izuzetke ukoliko se radi o javnom interesu I to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih I razvojnih projekata", navode iz OHR-a.
Dodaju kako je za trajno rješenje ovog pitanja potrebna politička volja i kompromis domaćih političkih aktera. Taj kompromis, čini se, pokušava se sada riješiti uz jači međunarodni angažman.