ADVERTISEMENT

Lagumdžija je naveo da je sat vremena prije glasanja dobio konačno izjašnjenje predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića da je protiv toga da BiH bude kosponzor rezolucije, iako su to od Bosne i Hercegovine tražile brojne države Zaljeva – Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jordan.

Prema njegovim riječima, Komšić je tada poručio da sjednicu Predsjedništva i interne konsultacije ne može završiti prije narednog dana, kada bi, kako je naveo, sudbina rezolucije već bila odlučena.

Lagumdžija je rekao da je tom prilikom iznio detaljne informacije o stavovima drugih država u UN-u, ističući da je već tada bilo prijavljeno više od 120 kosponzora, dok je konačan broj dosegao 137.

“Među njima su bile sve 27 država članica Evropske unije, 32 članice NATO-a, sve države kandidati za članstvo u EU, 21 od 22 članice Arapske lige, ogromna većina država Organizacije islamske saradnje, kao i oko 90 posto država koje su bile u inicijalnoj grupi prijatelja rezolucije o genocidu u Srebrenici”, naveo je Lagumdžija.

Dodao je da su se na suprotnoj strani nalazile države koje je nazvao “ruskom listom”, među kojima su, kako je rekao, Rusija, Izrael, Iran, Bjelorusija, Kina, Kuba, Nikaragva i Sjeverna Koreja.

“Bosna i Hercegovina nije usamljeno ostrvo na sredini nekog okeana. Mi smo država u srcu jugoistočne Evrope i postavlja se pitanje da li smo jedina država koja ne treba da pripada ovom društvu”, poručio je Lagumdžija.

On je naveo i da bi eventualno nepridruživanje kosponzorima obradovalo političke aktere koji, kako je rekao, “ne misle dobro Bosni i Hercegovini”.

Lagumdžija je ustvrdio da je postojala i “providna zamka”, tvrdeći da bi Milorad Dodik eventualni izostanak BiH sa liste kosponzora iskoristio kao argument u političkim nastupima.

“Odmah bi to iskoristio kao krunski dokaz svoje teze da se suprotstavlja ‘radikaliziranim muslimanima’ u Sarajevu”, naveo je Lagumdžija.

Istakao je da je Misija BiH pri UN-u, kako bi izbjegla vremenski pritisak, završila uobičajenu proceduru informisanja Ministarstva vanjskih poslova i zatražila instrukciju za kosponzorstvo.

“Ministar Elmedin Konaković je nakon razmatranja svih informacija dao instrukciju da se pridružimo listi kosponzora”, kazao je Lagumdžija.

Dodao je da Bosnu i Hercegovinu na takav pristup obavezuju mirovni sporazum, vanjskopolitički dokumenti i opredjeljenje za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u.

Naglasio je da je isti pristup korišten i u ranijim situacijama, uključujući rezoluciju o genocidu u Srebrenici, postavljanje spomenika “Cvijet Srebrenice” ispred zgrade UN-a u New Yorku, kao i rezolucije podrške Ukrajini, Gazi i Palestini.

Lagumdžija je naveo da u prethodne dvije i po godine nije dobio nijednu formalnu instrukciju Predsjedništva BiH za slična glasanja, zbog čega se, kako je rekao, postupalo po ustaljenoj praksi usklađivanja s Ministarstvom vanjskih poslova i članovima Predsjedništva.

Prema njegovim riječima, nakon što je rezolucija usvojena bez ruskog veta, Komšić mu je poručio da je to “od sada njegov problem” i da će se zbog toga morati pravdati u Bosni i Hercegovini.

Lagumdžija je, međutim, istakao da smatra da je odluka bila ispravna.

“Moja sreća je što branim ovakvu odluku koju su donijeli odgovorni ljudi u okviru svog institucionalnog kapaciteta. Najvažnije je da nismo upali u Dodik/Cvijanović zamku i završili na ‘ruskoj listi’”, rekao je.

Dodao je da su nakon usvajanja rezolucije stigle čestitke i poruke zahvalnosti velikog broja država kosponzora, uključujući i predstavnike Evropske unije.

Prema njegovim riječima, na redovnom brifingu EU delegacije pri UN-u posebno je istaknuto jedinstvo svih država članica EU i zemalja kandidata u podršci rezoluciji.

Lagumdžija je zaključio da bi, da je Bosna i Hercegovina ostala izvan te grupe, to bio ozbiljan politički signal i potencijalna šteta za međunarodnu poziciju zemlje.