Dvadeset dvije su godine od kada je OHR nametnuo Statut Mostara – ključni dokument o funkcionisanju grada. Ni danas ovaj dokument nije usvojen u Gradskom vijeću, a nema naznaka ni kada bi se to moglo desiti. Statut, čiji je autor tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, i danas formalno važi. Njime je ukinuto šest etničkih opština i uvedena jedinstvena Gradska uprava. Bivše opštine postale su izborne jedinice, a uvedene su i nacionalne kvote u Gradskom vijeću, prema kojima nijedan narod ne može imati većinu.
ADVERTISEMENT
2004. godine, kada je nametao statut grada Mostara, cilj Ešdauna bio je da se ujedini administracija grada, ukinu paralelne strukture vlasti, spriječe ratne podjele i dominacija jednog naroda nad drugim. Grad je statutom reorganizovan u jedinstvenu lokalnu zajednicu sa šest gradskih područja. 2010. godine, Ustavni sud BiH je neustavnim proglasio dijelove statuta i izbornog zakona BiH koji se odnose na izborna pravila za Mostar. Neke odredbe su i dalje sporne, poput onemogućavanja građanima koji se izjašnjavaju kao „ostali“ da se kandiduju za izbore na rukovodeće funkcije u Vijeću i u gradskoj upravi.
"Građani grada Mostara ispaštaju. Evo, ja prvi – ja sam diskriminiran u Gradskom vijeću kao „ostali“, ne mogu biti izabran u rukovodstvu gradskog vijeća, nemam svoj klub. Taj statut je neustavan, prvo radi diskriminacije ostalih, i u njemu, kojeg je nametnuo Paddy Ešdaun, stoji da se pare ne mogu dijeliti bez komisije gradskih područja u statutu. Koji je Paddy Ešdaun nametnuo – bilo je da ta komisija broji pet članova, sada imamo po tom mostarskom sporazumu samo dva čovjeka koja su izabrana ispred gradskih komisija," kaže Sanel Žuljević, vijećnik u Gradskom vijeću grada Mostara (Klub SDP).
Mostarski sporazum 2020. potpisali su lideri HDZ-a i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Odnosi se na održavanje lokalnih izbora i izmjenu Statuta Grada Mostara, ali i izmjenu Izbornog zakona BiH. Bilo je dogovoreno i usvajanje Statuta Mostara, ali do danas dogovor nije proveden. Političke volje nema.
"Najveći problem ovog statuta je što se rješenje izbornih pravila grada Mostara, gdje postoje izborne jedinice na šest bivših gradskih opština, želi prenijeti na državu u smislu da se dozvoli izborna jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, i taj izborni model se želi upariti sa gradom Mostarom.I tu je zapelo. Mostar danas nema usvojen ni Ešdaunov nametnuti statut niti onaj kojim bi bila provedena presuda Ustavnog suda," rekao je Đani Rahimić predsjednik Gradskog vijeća grada Mostara (SDA).
Statut grada Mostara godinama je na papiru u prioritetima plana rada Gradskog vijeća grada Mostara, no već godinama nema nikakvog pomaka kada je riječ o njegovom usvajanju.
Godinama se vode rasprave bez kvalitetnog kompromisa o budućem političko-administrativnom ustroju grada. Stranke s hrvatskim predznakom nude koncept grada: jedna općina i jedna izborna jedinica, dok bošnjačka strana traži organizaciju Mostara u više izbornih jedinica.
"Imamo jednu veliku potrebu osiguranja mjesne samouprave na području mjesnih zajednica grada Mostara, ustrojstvu novih mjesnih zajednica, tako da građani mogu birati predstavnike mjesnih zajednica. Tu čekamo izmjene statuta," rekao je Slaven Bevanda, vijećnik u Gradskom vijeću.
Privremeni ili formalni nametnuti statut, koji je trebao spriječiti podjele, nije polučio takav rezultat, kažu stanovnici Mostara. U gradu su dvije bolnice, dvije pošte, dva doma zdravlja. Postoje dva univerziteta, a podijeljene su i ostale obrazovne i kulturne institucije.
Politički sporovi oko izbornog sistema doveli su i do toga da Mostar čak 12 godina nije imao lokalne izbore.