ADVERTISEMENT

O problemima građana i političkim izazovima razgovarali smo s osnivačem i bivšim predsjednikom HDZ-a 1990, danas predsjednikom programskog vijeća te stranke, Martinom Ragužem.

Djelovanje Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Bliskom istoku izazvalo je velike poremećaje na tržištu nafte. Cijene goriva u Bosni i Hercegovini u samo nekoliko dana porasle su za više od pola marke po litru i i dalje rastu. Entitetski premijer govori o ograničavanju marži. Šta se konkretno može uraditi? Može li država direktno intervenirati u naftni sektor?

"Oni koji vode ovu zemlju na svim nivoima nose posebnu odgovornost, ne samo u ovom trenutku, ali posebno sada. Tu odgovornost moraju jasno pokazati kroz konkretne poteze. To znači da moraju brže, intenzivnije i kvalitetnije nego u uobičajenim okolnostima donositi odluke koje će barem ublažiti teške posljedice za građane.

Prije nego nastavimo, želio bih se kratko osvrnuti na globalni kontekst. Vrlo često reagujemo tek kada se nešto dogodi, ali je važno sagledati širu sliku. U toku je gruba preraspodjela moći u svijetu. Dosadašnji svjetski poredak, zasnovan na Povelji Ujedinjenih nacija, ozbiljno je doveden u pitanje. Sve više dominiraju sila i moć u preslagivanju međunarodnih odnosa. Zbog toga svi osjećamo posljedice, bez obzira na to što se sukobi možda dešavaju daleko od nas.

Kako vi gledate na to globalno preslagivanje odnosa?

"Po mom mišljenju, ono podsjeća na procese koji su se dešavali prije Drugog svjetskog rata. Tada su pojedine države, poput Njemačke, tražile novi svjetski poredak nakon poraza u Prvom svjetskom ratu. Pojavili su se fašizam u Italiji, militarizam u Japanu, a sve se to na kraju slilo u globalni sukob.

Današnji američki predsjednik Roosevelt je još 1937. godine takvu situaciju nazvao „epidemijom svjetskog bezakonja“. Danas ponovo vidimo slične pojave – napade na suverene države bez odluka međunarodnih institucija, ratove bez jasnog međunarodnog legitimiteta, kao i rusku agresiju na Ukrajinu, koja također krši međunarodno pravo.

Poseban problem je što su upravo neke od tih država članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i imaju pravo veta, pa se postavlja pitanje ko će štititi svjetski poredak ako ga narušavaju oni koji bi ga trebali braniti", rekao je Raguž.

Znači li to da postoji realna opasnost od šireg sukoba?

"Nažalost, postoje realne pretpostavke da se sukobi u različitim dijelovima svijeta – u Euroaziji, Indo-Pacifiku, na Bliskom istoku i u Evropi – mogu geopolitički povezati. Nadam se da do toga neće doći i da će diplomatija i Ujedinjene nacije ipak pronaći način da zaustave eskalaciju prije nego što preraste u globalni sukob.

Koliko sve to utiče na Bosnu i Hercegovinu?

"Direktno utiče. Dovoljno je pogledati situaciju s Hormuškim tjesnacem, kroz koji prolazi ogromna količina svjetske nafte. Ako dođe do njegovog zatvaranja, posljedice bi bile globalne. Kroz taj tjesnac prolazi i veliki dio trgovine i hrane za mnoge zemlje.

Takvi poremećaji odmah se reflektuju na tržišta energenata, inflaciju i životni standard građana širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Da li se Bosna i Hercegovina može pripremiti za takve izazove?

"Nažalost, vlasti do sada nisu reagirale dovoljno kvalitetno. Imamo blokade institucija, nedovoljan intenzitet rada, manjak transparentnosti, političke konfrontacije i stalno optuživanje jednih drugih. Zbog toga propuštamo brojne prilike.

Primjer je Plan rasta Evropske unije. Da smo usvojili potrebne zakone i aktivirali ta sredstva, danas bismo imali mnogo veći manevarski prostor za reagiranje u krizama", rekao je Raguž.

Kakvu ulogu u svemu tome ima Evropska unija?

"Evropska unija je danas na neki način u geopolitičkim kliještima između velikih sila, ali vjerujem da će izdržati. Ona je jedan od najvećih mirovnih projekata u historiji.

Vidimo da EU sklapa velike sporazume s Indijom i zemljama Južne Amerike, čime stvara tržište od gotovo tri milijarde ljudi. Također se okreće alternativnim izvorima energije i novim tehnologijama, uključujući nuklearnu energiju nove generacije i umjetnu inteligenciju.

To su procesi koji će obilježiti budućnost, a Bosni i Hercegovini su vrata Evrope otvorena. Na nama je da li ćemo tu priliku iskoristiti", istakao je.

Šta je, po vašem mišljenju, ključno za Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu?

"Ključno je da dobijemo političke snage koje su spremne na otvoren dijalog, međusobno uvažavanje i fokus na konkretne prioritete. Građani moraju dobiti jasne odgovore i rezultate, a ne stalne političke sukobe.

Na izborima 2026. godine moramo dobiti politiku koja će se ozbiljno baviti budućnošću zemlje i odgovarati građanima za ono što je urađeno", rekao je Raguž.

Kompletan intervju pogledajte na našem YouTube kanalu.