ADVERTISEMENT

Euronews: Na globalnom nivou, očekujete li rast cijena nafte i u kojem procentu?

Kada gledamo od petka, cijene koje su bile za barel nafte tada su bile negdje oko 72 dolara, malo prije cijena je bila negdje oko 83,5, tako da vidimo da je to povećanje već sada na nekom nivou od 15%.

Ono što će vrlo vjerovatno dovesti do daljnjeg rasta su sva ova dešavanja koja imamo s Hormuškim tjesnacem, tako da jednostavno možemo očekivati daljnji rast cijena nafte. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to da su cijene prirodnog gasa doživjele jednu eksponencijalnu promjenu i sada su već u odnosu na petak povećane za gotovo 75%.

Euronews: Istorijski maksimum cijena nafte bio je 2008. godine, gotovo 150 dolara za barel. Ukoliko se to dogodi je li realno da nafta dosegne takav maksimum?

U slučaju dugotrajnijeg sukoba, ovdje već govorimo o nekih mjesec, dva ili tri, onda cijene sigurno će ići preko 100 dolara i mogu, ajmo reći, završiti negdje do tih 150 dolara. Kažem, nezahvalno je davati prognoze jer jednostavno niko ne zna hoće li sukob sutra stati, ali u slučaju dugotrajnijeg sukoba i dugotrajnijeg zatvaranja Ormuškog moreuza te nastavka gađanja svih nalazišta nafte i postrojenja za preradu, bojim se da raspon može ići sigurno preko 100 dolara, a možda i do najveće historijske cijene iz 2008. godine.

Euronews: Kako se, inače, BiH snabdijeva naftom?

Da objasnimo od koga mi kupujemo naftu i koliko vremena treba da se cijene barela sa svjetske berze odraze na cijene na benzinskim pumpama kod nas. Ove cijene koje su sada… Ministarstvo trgovine je izdalo saopćenje i one su povećane od prilike za par feninga, dva, tri, četiri feninga, uz jednog distributera koji je zaista povećao u enormnom iznosu od nekih 25 feninga, tako da to povećanje zaista nije u skladu s onim što su bile nabavke iz proteklog perioda. Ali da bi došlo do korekcije cijene, prvo rafinerije moraju povećati svoje cijene prerade nafte, odnosno one na kojima svi veletrgovci kupuju naftu. Tako da ovaj udar bi trebao biti tek negdje krajem, odnosno početkom naredne sedmice, i realno je očekivati povećanje od prilike 10-20 feninga s početnog nivoa cijena od nekih 80 do 85 dolara po barelu.

Znači, ovo trenutno povećanje možda i nije značajno s aspekta količina koje potrošači uzimaju, odnosno kupci na benzinskim pumpama. Ali ono što slijedi naredne sedmice trebalo bi biti puno veće i to je već značajan udar na kućne budžete, ali nije ni približno onome što bi se moglo desiti. Zato želim reći da ovo povećanje cijena nafte koje se desilo još uvijek spada u korektne iznose u odnosu na ono što bi moglo biti, jer vidimo i što se dešava s prirodnim gasom, gdje je cijena eksplodirala za 75%.

Euronews: Ima li onda mjesta panici? Vidjeli smo na pumpama već neke manje redove, a s druge strane inspekcija je na terenu upravo zbog tih cijena.

Dobro je što je inspekcija izašla, jer neki će pokušati iskoristiti priliku i zaista im se ne treba dozvoliti, ali isto tako ne treba stvarati paniku jer nema razloga za to, bar za sada još uvijek nema naznaka problema s dostavom nafte, znači s opskrbom. Radi se prvenstveno o cijenama. Te cijene, kažem, trebale bi biti primijenjene već naredne sedmice u odnosu na ovo povećanje cijena nafte. Da li naši građani žele kupiti još po ovim cijenama koje su trenutno važeće? Vrlo vjerovatno, ali za neke panične reakcije još uvijek nema nikakvog razloga. Tako da normalno punjenje goriva u autima je u redu, ali za panične reakcije s kanisterima i kupovinom u velikim količinama nema opravdanja. Vidio sam danas i čak po 500 litara – to je neko ko želi zaraditi ekstra, eventualno kada dođe do značajnijeg ili ekstremnog povećanja cijene barela nafte na svjetskom tržištu.

Euronews: Gospodine Bečareviću, rekli ste da je cijena gasa skočila znatno više nego nafte, čak za neke je to i šokantno. Zašto je to tako?

Pa vidite, Katar je ogroman izvoznik prirodnog gasa, pogotovo u azijske zemlje, tako da je zatvaranje Hormuškog moreuza prouzročilo upravo ovo dešavanje i povećanje cijene gasa za gotovo 75%. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to da se radi o spot-tržištima, odnosno najjačem tržištu TTF, tako da oni koji kupuju za vlastite potrebe moraju drastično povećati cijenu prirodnog gasa, što će se osjetiti prvenstveno u sektoru električne energije i kod onih koji koriste prirodni gas u proizvodnim postrojenjima. Pored toga što je Katar praktički obustavio izvoz prirodnog gasa, još jedan problem za Evropu je popunjenost skladišta.

Skladišta su, da tako kažem, na niskoj razini popunjenosti. Ona su u prosjeku na nivou 30%, tako da je teško očekivati da, ako rat potraje dugotrajnije, skladišta mogu adekvatno funkcionirati. Ona mogu izdržati 7 do 10 dana s ovakvom razinom popunjenosti, a onda možemo očekivati dalji rast cijene prirodnog gasa, što može utjecati tek onda na kućne budžete svih onih koji ga kupuju po visokim cijenama.

Euronews: Da li se takav skok cijene gasa na globalnom nivou može odraziti na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i zemlje naše regije?

Za sada ne, jer ova regija, pogotovo Srbija i BiH, još uvijek su na devetomjesečnim formulama. Tako da jedan mjesec drastičnog povećanja cijene prirodnog gasa ne bi uticao na cijene od aprila, eventualno bi bilo povećanje manjeg iznosa. Međutim, ako naredni kvartal bude s enormnim cijenama prirodnog gasa i derivata, već od trećeg kvartala građani mogu očekivati značajnije promjene i uvećane račune. Pošto je to ljetni period i potrošnja prirodnog gasa manja, taj utjecaj ne bi trebao značajno opteretiti kućne budžete.

Ako i treći kvartal, odnosno rat, potraje mjesecima, onda će četvrti kvartal zaista donijeti veliki udar na kućne budžete jer tada počinje zimski period i veća je potrošnja.

Euronews: Šta je sa skladištima gasa kod nas? Nemamo u BiH uopće skladište gasa.

Skladište gasa je skupa investicija i za nivo potrošnje u BiH apsolutno nerentabilno. Mogućnost postoji eventualno kroz zakup dijela skladišta u Srbiji ili Hrvatskoj, pa transport preko Mađarske do BiH, ali to su zaista visoki troškovi. Prvo morate uložiti u gas, zatim platiti skladištenje, a skladišta imaju posebne režime rada gdje ne mogu u datom trenutku isporučiti potrebne kapacitete, pogotovo pri niskim temperaturama, što dodatno poskupljuje cijenu. Teško je očekivati da BiH, s ovakvom potrošnjom, ima skladište prirodnog gasa, jer se skladišta grade za potrošnju od 500 miliona do milijardu kubika, što bi značilo neznatan utjecaj na krajnju cijenu potrošnje gasa.

Euronews: Može li skok cijena gasa utjecati na privredna kretanja u Evropi? Kakav je bio slučaj zbog rata u Ukrajini i prekida snabdjevanja ruskim gasom?

Sigurno će utjecati, pogotovo na industrije kojima je osnovni energent prirodni gas. Utjecat će na rafinerije jer se gas koristi u preradi, te na cijenu električne energije, jer proizvođači električne energije koriste velike količine prirodnog gasa.

Za značajnije procjene potrebno je pratiti događaje jer je ovo kratak period – par dana sukoba, odnosno zadnjih 48 sati, ne računajući petak. Dugotrajnije zatvaranje Hormuškog tjesnaca sigurno će dodatno povećati cijene prirodnog gasa, još više od trenutnih 75%. To će imati utjecaj na krajnje proizvode u slučaju daljnjih drastičnih povećanja cijene prirodnog gasa.