ADVERTISEMENT

Prema pravilima koja vrijede u državama članicama Europske unije, ali i za Bosnu i Hercegovinu koja nije član, satovi se pomiču unaprijed posljednje nedjelje u martu, a vraćaju na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u oktobru. To je jedinstveno pravilo koje se primjenjuje godinama.

Kada se pomiču satovi u martu 2026.

U 2026. godini posljednja nedjelja u martu pada 29. marta. Satovi će se pomaknuti u noći sa subote 28. na nedjelju 29. marta. U 2 sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unaprijed, na 3 sata.

To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna, ali će dani postati duži, odnosno navečer će dulje biti svjetlo.

Zašto se datum razlikuje iz godine u godinu

Iako se često stječe dojam da se datum promjene vremena mijenja proizvoljno, pravilo je stalno. Promjena se uvijek događa posljednje nedjelje u martu. Budući da se kalendar svake godine drugačije raspoređuje, posljednja nedjelja može pasti ranije ili kasnije u mjesecu.

Primjer, 2025. godine posljednja nedjelja u martu bila je 30. marta, dok 2026. pada dan ranije, 29. marta. Upravo ta razlika u rasporedu dana uzrokuje dojam da je promjena vremena ‘ranije’, iako se pravilo nije mijenjalo.

Prvo Njemačka, a kada je bivša Jugoslavija

Ljetno računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko sedmica kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost, a sačuvaju ugalj. Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi. Pod pritiskom farmera, američki predsjednik Woodrow Wilson ubrzo je ukinuo ljetno vrijeme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".

Ni u Europi nisu postojala pravila koja bi važila za sve. Tokom Drugog svjetskog rata Britanci su, na primjer, duplirali uštedu - pomjerali su časovnike dva sata unaprijed.

Ljetno vrijeme je u tadašnju Saveznu Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.